Skip to content

Matematičar iz Anthropica tvrdi da je rešio Rimanovu hipotezu uz Claude: računar je potvrdio dokaz, a ljudskog objašnjenja još nema

1 min. čitanja
Podeli
Matematičar iz Anthropica tvrdi da je rešio Rimanovu hipotezu uz Claude: računar je potvrdio dokaz, a ljudskog objašnjenja još nema

Levent Alpoge imao je veliku nedelju. Kompanija u kojoj radi, Anthropic, postala je prva laboratorija za naprednu veštačku inteligenciju kojom se trguje na berzi. A on je, prema svemu što se za sada vidi, rešio jedan od najvažnijih otvorenih problema u matematici - Rimanovu hipotezu, postavljenu 1859. godine.

„Tajming je užasan”, napisao je sam Alpoge u eseju kojim je objavio otkriće. U njemu opisuje kako je u nedelju uveče pisao izvršnom direktoru Dariju Amodeju da pita kako se uopšte objavljuje tako nešto. Hipoteza je jedan od sedam „Milenijumskih problema”, za čije rešenje Klejov institut nudi milion dolara. Njena suština: iza naizgled nasumičnog rasporeda prostih brojeva stoji skrivena struktura.

Alpoge tvrdi da je dokaz našao kroz „neverovatnu zbunjenost” u radu s Claudeom, modelom svog poslodavca, i s neskrivenom euforijom piše da je model „leteo, plesao i varničio blizu cilja”. Nijedna marketinška služba ne bi napisala bolju rečenicu - a napisao ju je zaposleni, u nedelji kada su akcije kompanije prvi put izašle na berzu.

Ipak, ovde ima više od samohvale. Dokaz je zapisan u Lean, programskom jeziku otvorenog koda u kojem se matematičke ideje pišu kao kod, da bi računar formalno proverio da li svaki korak drži. Matematičari koji razmatraju rezultat na platformi Zulip, među njima i Endru Saderlend sa MIT-a, potvrdili su da se kod uspešno kompajlira, a dokaz su proverili i nezavisni izvori. U razgovoru učestvuje i Kris Birkbek, teoretičar brojeva sa Univerziteta Istočne Anglije, čiji je tehnički komentar, pun imena teorema, skupio 20 reakcija čiste zaprepašćenosti.

Problem je u onome što nedostaje. Računar kaže „tačno”, ali ljudi za sada ne mogu jedni drugima da objasne zašto. Alpoge priznaje da se oseća krivim što objavljuje dokaz bez objašnjenja razumljivog čoveku, ali kaže da ga problem opseda još od detinjstva i da „ne bi mogao da živi” da je čekao. Obećava da će raditi na ljudskoj verziji. Do tada, matematika ima istinu koju je potpisao kompajler, a ne čovek.

Alpoge i Tristan Bakmaster, matematičar sa Univerziteta u Njujorku, objavili su i još jedan važan dokaz, povezan s Navije-Stoksovim jednačinama. Upravo su ti problemi ovog leta otvorili trku između AI laboratorija i matematičara u rešavanju starih otvorenih zadataka.

A onda se pojavio i drugi dokaz. Ravi Vakil, profesor na Stenfordu i predsednik Američkog matematičkog društva, objavio je dokaz generalizovane Rimanove hipoteze koji je napisao postdoktorand Alesandro Maculo, uz napomenu: „Sve je ljudsko, bez ikakve veštačke inteligencije.” Plan je bio da Maculo dođe na Stenford na godinu dana, dotera tekst i proveri ga kod dovoljno ljudi, ali sada je, kaže Vakil, najbolje da nacrt izađe odmah. Maculo kaže da je dokaz plod 12 godina rada. Pošto nije zapisan u Leanu, za sada niko ne može da kaže da li drži.

Dva dokaza pokazuju dva lica nove matematike: mašinu koja je stigla do odgovora koji ljudi još ne razumeju, i čoveka koji je 12 godina pisao dokaz koji mašina još nije proverila. U uvodu Maculo ostavlja poruku svakom matematičaru obeshrabrenom tempom i tonom današnjice: „Još smo tu. Itekako smo živi. Ne idemo nikuda.” A kada stigne konačan odgovor, čija će biti zasluga - matematičara, modela ili kompanije koja je baš ove nedelje izašla na berzu?