Skip to content

Struja gotovo 60 odsto jeftinija od proseka EU, ali gas u Makedoniji je najskuplji u Evropi prema kupovnoj moći

1 min. čitanja
Podeli
Struja gotovo 60 odsto jeftinija od proseka EU, ali gas u Makedoniji je najskuplji u Evropi prema kupovnoj moći

Najnoviji podaci Eurostata za prvu polovinu 2026. godine stavljaju Makedoniju na dva suprotna mesta na evropskoj listi. Struja za domaćinstva je među najjeftinijima na kontinentu. Prirodni gas, kada se izračuna koliko košta u odnosu na kupovnu moć, najskuplji je u Evropi.

Struja: 11,68 evrocenti

Kilovat-sat električne energije u Makedoniji u proseku košta 11,68 evrocenti, dok je prosek u Evropskoj uniji 28,32 evrocenta. To je gotovo 60 odsto jeftinije. U regionu je najskuplja Rumunija sa oko 28,36 evrocenti, slede Grčka sa 24,01 i Hrvatska sa 18,16 evrocenti, a najjeftiniju struju plaćaju stanovnici Bosne i Hercegovine. U EU su rekorderi Irska sa 38,71, Nemačka sa 36,18 i Belgija sa 35,75 evrocenti za kilovat-sat.

Brojke se odnose na domaćinstva sa godišnjom potrošnjom od 2.500 do 5.000 kilovat-sati, sa uključenim porezima i dažbinama. One ne govore koliko račun teži u odnosu na platu. Kada se cene računaju prema kupovnoj moći, najskuplju struju u Evropi ima Rumunija, sa 46,9 jedinica (PPS) za 100 kilovat-sati. Tamo je struja za godinu dana poskupela 51,9 odsto.

Gas: najskuplji na kontinentu

Kod gasa se slika okreće. U evrima je Makedonija malo ispod proseka EU: 10,83 evrocenta za kilovat-sat, naspram 11,03. Ali prilagođeno kupovnoj moći, Makedonija stiže do 20,8 PPS za 100 kilovat-sati, najviše vrednosti među evropskim zemljama u poređenju. To je više od Švedske (17,7 PPS), koja u evrima ima najskuplji gas u EU, i više od Portugalije (15) i Holandije (13,8).

Paradoks je u tome što gasa u makedonskim domovima gotovo da i nema. Prema podacima Energetske zajednice, u zemlji ima samo 496 kućnih korisnika prirodnog gasa. Oko 85 odsto potrošnje otpada na energetski sektor.

Zato je važnija druga brojka. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prvom polugodištu gas za kompanije poskupeo je od 8 do 17,8 odsto, zavisno od kategorije, u odnosu na drugu polovinu 2025. godine. Za domaćinstva je išao u suprotnom smeru: prosečna cena pala je za 6,9 odsto, na 1.832,7 denara za gigadžul. U Evropi je, pak, gas za domaćinstva pojeftinio u proseku za 10,2 odsto.

Šta sledi

Evropska domaćinstva su u prvoj polovini ove godine u proseku plaćala manje za struju i gas nego lane. Ali veleprodajne cene već rastu, a stručnjaci upozoravaju da bi veći računi mogli da stignu krajem godine, a posebno početkom 2027. godine.

Jeftina struja je brojka koja se lako citira. Najskuplji gas prema kupovnoj moći i poskupljenje za firme su činjenice koje retko ulaze u saopštenja. A kada gas poskupi kompanijama, ko misli da će to stati na njihovim fakturama, a neće stići do cena na rafovima?