Skip to content

Tramp, Si i Putin sedaju za isti sto u Šenženu: Moskva slavi novu Jaltu, male države strahuju od podele iza njihovih leđa

1 min. čitanja
Podeli
Tramp, Si i Putin sedaju za isti sto u Šenženu: Moskva slavi novu Jaltu, male države strahuju od podele iza njihovih leđa

Polovina svetskih kriza za jednim stolom, a oko njega samo trojica. Američki predsednik Donald Tramp, kineski predsednik Si Đinping i ruski predsednik Vladimir Putin sledeće nedelje treba da se sastanu u Šenženu, na marginama foruma za Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju (APEK). Teme su ogromne: ratovi u Ukrajini i Iranu, nuklearno oružje, veštačka inteligencija. Očekivanja za veliki dogovor - gotovo nula.

Pregovori o samom sastanku traju do poslednjeg trenutka. Prema izvorima upoznatim sa pripremama, ni dnevni red ni format još nisu dogovoreni. Spisak gostiju je gotov, meni nije.

Svako dolazi po svoje

Putin u sastanku vidi šansu za dogovor o kraju rata u Ukrajini pod uslovima koji odgovaraju Moskvi. Tramp, oslabljen posle nedavnih izbornih poraza njegove Republikanske stranke, želi istorijski trenutak - možda čak i trilateralni sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja. Si, pak, ulazi u ono što najmanje voli: nepredvidiv sastanak sa sagovornikom koji improvizuje, nasuprot njegovom strogo isplaniranom pristupu velikim međunarodnim događajima.

Nuklearna ideja je poseban problem za Peking. Rusija i SAD imaju po preko 5.000 nuklearnih bojevih glava, Kina oko 500, iako brzo širi arsenal. Sesti za sto za ograničenje naoružanja znači prihvatiti da je nuklearna sila istog ranga, sa sličnim ograničenjima. „To je nešto što Kinezi mrze”, izjavio je Edgard Kagan, bivši visoki funkcioner Bele kuće za Istočnu Aziju u administraciji Džoa Bajdena. Visoki funkcioner iz Trampove administracije već je saopštio da se „ne očekuje nikakav dogovor” o nuklearnim pitanjima, ali je dodao da je „vreme da Kina preuzme veću odgovornost”.

Jalta, drugi deo?

U Rusiji sastanak već porede sa Konferencijom na Jalti iz 1945. godine, kada su lideri SAD, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza podelili sfere uticaja i nacrtali posleratni svet. Od tada je Jalta simbol dogovora velikih sila nametnutog malima. Ruski nacionalisti su oduševljeni: sama činjenica da će sastanak biti održan, smatraju oni, podiže Rusiju rame uz rame sa Kinom i SAD. „Ovo pokazuje ko je važan u svetu: mi, Kina i Zapad. To je duboko simbolično, potvrda multipolarnog sveta koji Zapad negira”, izjavio je Putinov ideolog Aleksandar Dugin.

Balkan ovu scenu zna napamet. U oktobru 1944. godine, u Moskvi, Čerčil i Staljin su na jednom parčetu papira podelili procente uticaja nad Rumunijom, Grčkom, Jugoslavijom, Mađarskom i Bugarskom. Niko od tih naroda nije bio pitan. Zato strah onih koji neće sedeti za stolom nije paranoja - to je istorijsko sećanje.

A zabrinutost se proteže od Kijeva do Tokija. Ukrajina i Tajvan strahuju da će se velike sile dogovoriti iza zatvorenih vrata, bez njih. „Zaista ne želimo da se ovo pretvori u „Jaltu 2, 3 ili 4”, sa novom podelom sfera uticaja”, priznao je prošlog meseca ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Za Kinu, domaćina, poređenje je posebno neprijatno: 1945. godine uopšte nije bila pozvana, a danas želi da se predstavlja kao zastupnik interesa malih država.

Ko stavlja Ukrajinu na dnevni red?

Moskva želi da se razgovara o Ukrajini. Peking je protiv toga da tema uđe na dnevni red, tvrde izvor upoznat sa pripremama i evropski diplomata. Američki funkcioner je, pak, izjavio da Tramp najverovatnije neće ni otvoriti pitanje, jer trilateralni format nije pogodan za to. Putinov portparol Dmitrij Peskov ostaje diplomatski maglovit: „Razmenjuju se predlozi za mogući dnevni red. U svakom slučaju, sastanak će sigurno biti zanimljiv.”

Šta dobija Tramp? Sledeće godine suočiće se sa Kongresom pod kontrolom demokrata, pa mu je uspeh u spoljnoj politici potreban više nego ikad. Njegovi prethodni veliki diplomatski potezi, sastanci sa Putinom i sa severnokorejskim liderom Kim Džong Unom, nisu doneli značajan proboj. Da li će Šenžen biti drugačiji, ili opet lepe fotografije i prazne fascikle? A ako se trojica zaista dogovore o nečemu, ko će pitati one o kojima se dogovaraju?