Skip to content

Tramp, Putin i Si dogovorili se u Šenženu: da im sudovi ne smetaju, a Putin zove Evropljane u Moskvu

1 min. čitanja
Podeli
Tramp, Putin i Si dogovorili se u Šenženu: da im sudovi ne smetaju, a Putin zove Evropljane u Moskvu

Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping seli su za isti sto u Šenženu, na marginama samita APEK-a, i posle sat i po izašli sa zajedničkom izjavom. Si je sastanak nazvao „pozitivnim, konstruktivnim i veoma produktivnim”. Kamere su uhvatile Putina kako govori Siju da niko nije očekivao da će ovako dobro proći. Kada je i Kremlj iznenađen sopstvenim uspehom, vredi pročitati šta su tačno dogovorili.

Četiri tačke

Prvo, reforma Ujedinjenih nacija u kojoj SAD, Rusija i Kina ostaju stalne članice Saveta bezbednosti. Drugo, veće snabdevanje rafinisanim naftnim derivatima - uprkos međunarodnim sankcijama na rusku naftu. Treće, sudovi, uključujući Međunarodni krivični sud, da poštuju saglasnost država i imunitet funkcionera i da ne zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja. Četvrto, nuklearni rat niko ne može da dobije, pa će tri zemlje nastaviti da razgovaraju o smanjenju nuklearnih rizika.

Treća tačka govori najviše. Protiv Putina je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje još 2023. godine, a Tramp je izjavio da je sud „izmakao kontroli”. Trojica lidera čije države nisu članice suda pišu pravila za njega - a jednog od njih sud traži. Koliko su puta do sada moćni odlučili da pravda važi samo za druge?

Evropa dobija poziv za Moskvu

O Ukrajini je Kremlj dao dve verzije. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da ona nije bila glavna tema trilateralnog sastanka, a savetnik Jurij Ušakov kasnije je rekao da je upravo ona bila glavna tema razgovora Trampa i Putina. Putin je poručio da će Rusija tražiti kompromise, ali „neće ništa žrtvovati”, zatražio je da Ukrajina ustupi preostalih 10 odsto Donbasa, a za Evropljane je rekao da, ako žele da učestvuju u pregovorima, „moraju da dođu u Moskvu”.

Evropski lideri reagovali su kao gosti koji su za žurku saznali sa fotografija. Fridrih Merc je sastanak nazvao fotosesijom, a Donald Tusk i britanski političari Džeremi Hant i Kemi Badenok kritikovali su ga, između ostalog, kao poklon Putinu. Volodimir Zelenski je poručio da ne želi „drugu Jaltu”. Trojica se dogovaraju, a oni o čijoj se sudbini radi slušaju preko posrednika.

Balkan zna ovu scenu

Jalta nije slučajna asocijacija. U oktobru 1944. godine, u Moskvi, Vinston Čerčil i Josif Staljin na jednom papiriću sa procentima podelili su uticaj na Balkanu: Grčka 90 odsto za Britaniju, Rumunija 90 odsto za Sovjetski Savez, Jugoslavija pola-pola. Nijedna od tih država nije bila pitana. Više od osamdeset godina kasnije sto je u Šenženu, a igrači su drugi - ali pravilo da se veliki dogovaraju, a mali saznaju iz vesti, izgleda izdržljivo.

Ima i detalja koji nisu ušli u zajedničku izjavu. Tramp je, prema kineskim državnim medijima, izjavio da SAD ne podržavaju nezavisnost Tajvana. Novinari u avionu američkog predsednika, prema američkim medijima, ostali su bez telefona, a kineski službenici nisu pustili reportera jedne američke poslovne televizije posle pitanja o šefu Nvidije, Džensenu Huangu. Samit o budućnosti sveta, a pitanja se filtriraju na ulazu. Šta li ćemo tek saznati od onoga što nije snimljeno?