Skip to content

MAKEDONSKE ŽELEZNICE PRED KOLAPSOM: 180 MILIONA EVRA GUBITAKA, RASPADNUTE PRUGE I DEONICA KORIDORA 8 POSKUPELA ZA 96%

0 min. čitanja
Podeli
MAKEDONSKE ŽELEZNICE PRED KOLAPSOM: 180 MILIONA EVRA GUBITAKA, RASPADNUTE PRUGE I DEONICA KORIDORA 8 POSKUPELA ZA 96%
Makedonske železnice suočavaju se s ozbiljnom finansijskom i infrastrukturnom krizom, dok država nastavlja da troši desetine miliona evra na projekte koji se godinama ne završavaju. Najnoviji izveštaji Državnog zavoda za reviziju otkrivaju zabrinjavajuće stanje u oba železnička preduzeća, s prijavljenim gubicima od ukupno oko 180 miliona evra. Revizija JP Železnice Infrastruktura otkriva oko 50 kritičnih lokacija na železničkoj mreži, gde su zbog ozbiljnih oštećenja vozovi primorani da se kreću brzinom od samo 20 kilometara na čas. Dotrajali drveni pragovi, klizišta, odroni i nestabilni mostovi deo su svakodnevne realnosti makedonske železnice. Posebno je zabrinjavajuće stanje na Koridoru 10, jednoj od najvažnijih transportnih veza između Makedonije, Srbije i Grčke. Revizori upozoravaju i na nestabilnost železničkog mosta kod Stobija, čija je konstrukcija dva puta popustila u poslednjih šest godina. Još veća pitanja otvara izgradnja Koridora 8. Železnička deonica Kumanovo - Beljakovce, prvobitno ugovorena za 39,7 miliona evra, prema revizorskim podacima dostigla je vrednost od 77,8 miliona evra, što predstavlja povećanje od 96 odsto. Istovremeno, rok za realizaciju produžen je za osam godina i tri meseca. Paralelno s tim, Železnice Transport raspolažu lokomotivama i vagonima starim oko četiri decenije, dok finansijski gubici premašuju 100 miliona evra. Iz JP Železnice Infrastruktura odgovornost povezuju s prethodnim rukovodstvima, ali ističu da se preduzimaju mere za poboljšanje stanja i ubrzanje građevinskih aktivnosti. Ipak, ostaje suštinsko pitanje: ko preuzima odgovornost za godine izgubljenog vremena, poskupljenja projekata i propadanje železničke infrastrukture? Dok evropske države razvijaju brze železnice i savremene transportne koridore, Makedonija se i dalje suočava s ograničenjima brzine od 20 kilometara na čas i projektima koji se grade decenijama. Železnica nije samo prevozno sredstvo, već osnova za ekonomski razvoj, industriju, trgovinu i povezivanje s evropskim tržištima. Njeno propadanje predstavlja direktan udarac na konkurentnost makedonske ekonomije. Makedonija ne može beskonačno da plaća za obećanja, anekse i odlaganja, dok železnička mreža nastavlja da propada. Revizorski izveštaji moraju biti osnova za utvrđivanje konkretne institucionalne i upravljačke odgovornosti, a ne samo još jedan dokument koji će završiti u arhivama. METLA.MK - Javni novac pod javnom lupom.