Skip to content

Požar kod fabrike oružja u Brašovu bio je sabotaža, tvrdi Bukurešt: mrežu je vodila Moskva, a osumnjičeni su živeli u EU

1 min. čitanja
Podeli
Požar kod fabrike oružja u Brašovu bio je sabotaža, tvrdi Bukurešt: mrežu je vodila Moskva, a osumnjičeni su živeli u EU

Požar koji je 14. septembra izbio u industrijskom kompleksu Karfil u rumunskom gradu Brašovu nije bio nesreća. To bar tvrdi rumunska obaveštajna služba SRI, koja je 26. oktobra saopštila da iza njega stoji diverzantska mreža kojom upravlja Rusija. Vatra je izbila odmah pored pogona kompanije Karfil SA, ćerke-firme rumunske državne odbrambene kompanije Romarm, i zahvatila objekte više preduzeća.

Prema rumunskim vlastima, incident nije bio izolovan, već deo mnogo šire operacije usmerene protiv evropske vojne industrije. Rumunska Direkcija za istragu organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) saopštila je da su pod istragom tri osumnjičena - dva državljanina Belorusije i jedan državljanin Ukrajine - koji su boravili u zemljama Evropske unije. Da, Ukrajinac, u mreži koju je prema Bukureštu koordinisala Moskva. Ovaj rat se odavno ne vodi samo uniformama.

Dvojica osumnjičenih locirana su i uhapšena u Nemačkoj, gde su, prema tužilaštvu, pripremali slične diverzije. Za trećeg, koji je lociran u Poljskoj, 26. oktobra raspisana je evropska poternica. Rumunske vlasti rade na njihovom izručenju kako bi se postupak nastavio.

Spisak meta je ono što najviše treba da zabrinjava. SRI tvrdi da su koordinatori iz Rusije određivali ciljeve širom Evrope - državne i privatne fabrike oružja, vojne objekte i druge industrijske komplekse od strateškog značaja. Rumunski obaveštajci navode da su ove godine otkrili i druge pokušaje diverzija u zemlji, među kojima i napade planirane na međunarodne vojne objekte i lokacije gde se obučavaju pripadnici ukrajinskih oružanih snaga. Cilj je, prema proceni SRI, da se zastraše evropske države, oslabi njihova odbrana i ometa vojna podrška Ukrajini.

Rumunski ministar spoljnih poslova Dan Nekulesku izjavio je da je požar u Brašovu deo šire kampanje sabotaža protiv vojne industrije širom Evrope. „Hibridni napadi neće nas sprečiti da ojačamo svoju otpornost i odbranu”, poručio je na društvenoj mreži X. Rusija je i dosad odbacivala optužbe zapadnih država da organizuje diverzantske operacije na njihovoj teritoriji.

Postoji i detalj koji se lako previdi. Kompanija Karfil, pored čijeg je pogona izbio požar, nedavno je potpisala memorandum o saradnji s grčkom kompanijom Altus LSA. Sporazum obuhvata razvoj autonomnih sistema i tehnologija za borbu protiv bespilotnih letelica, kao i saradnju u proizvodnji municije za antidron sisteme i zajedničko testiranje novih vojnih tehnologija. Da li je slučajnost što je vatra izbila baš pored pogona koji je upravo ušao u evropsku antidron priču, i to s partnerom iz Grčke, južnog suseda Makedonije?

Rumunija se graniči sa Srbijom i Bugarskom, a Makedonija je, kao i Rumunija, članica NATO-a. Ako ovakve mreže biraju mete širom Evrope, koliko možemo biti sigurni da Balkan nije na njihovoj mapi? I koliko je „nesrećnih slučajeva” u fabrikama i skladištima municije u regionu neko uopšte proveravao s ovakvom temeljnošću?

Rumunske vlasti nastavljaju istragu zajedno s bezbednosnim službama drugih evropskih država, a tužilaštvo proverava da li su osumnjičeni povezani i s planiranim napadima na druge objekte vojne industrije. Ovog puta Bukurešt tvrdi da ima imena i hapšenja. Da li će to izdržati pred sudom, pokazaće izručenje.