Skip to content

Drugi rebalans ove godine: 5,8 milijardi denara manje za kapitalne investicije, deficit ostaje 4,1 odsto BDP-a

1 min. čitanja
Podeli
Drugi rebalans ove godine: 5,8 milijardi denara manje za kapitalne investicije, deficit ostaje 4,1 odsto BDP-a

Drugi rebalans budžeta tokom ove godine, i opet stara logika: kad para nema dovoljno, prvo se seku investicije. Skupštinska Komisija za finansiranje i budžet završila je prvi deo rasprave u drugom čitanju, a od srede nastavlja s amandmanima. Podneto ih je ukupno 124.

Brojke je izneo poslanik VMRO-DPMNE Brane Petruševski. Ukupni prihodi smanjuju se sa 379,5 na 374,2 milijarde denara, rashodi sa 425,8 na 420,5 milijardi, što je po oko 5,3 milijarde denara manje na obe strane. Deficit ostaje 46,3 milijarde denara, odnosno 4,1 odsto BDP-a.

Odakle se seče novac? Najviše kod kapitalnih rashoda, koji se smanjuju za oko 5,8 milijardi denara. Objašnjenje vlasti je da se planirana sredstva usklađuju s „realnom dinamikom projekata” i s vremenom koje je preostalo do kraja godine. U prevodu: projekti ne idu tempom kojim su planirani.

Opozicija: „fiskalni poraz”

Poslanica SDSM-a Jovana Trenčevska nazvala je rebalans „zvaničnim priznanjem nesposobnosti”. Ukazala je da poreski prihodi padaju sa 213,2 na 209,7 milijardi denara i da je smanjenje rashoda urađeno kako deficit ne bi izašao iznad već visokog nivoa. Vlada, prema njenim rečima, kao razlog navodi produžene poremećaje na tržištima energenata.

Kovačevski je, pak, upozorio da rezovi pogađaju sektore od kojih direktno zavisi kvalitet života. „Građani ne ocenjuju zdravstveni sistem po iznosu koji je upisan u budžet. Ocenjuju ga po tome koliko dugo čekaju na pregled, da li na vreme dobijaju dijagnozu i da li bolnice raspolažu potrebnom opremom”, rekao je, dodajući da smanjenje investicija u životnu sredinu odlaže projekte za čistiji vazduh, vodu i upravljanje otpadom.

Vlast kaže da rebalans nije priznanje neuspeha, već odgovor na promenjene okolnosti, i da se podrška opštinama nastavlja. Možda. Ali kad se budžet dvaput godišnje prekraja, a i ovog puta se najlakše seče ono što treba da se gradi, ostaje pitanje: koliko će obećanih investicija ostati samo u planu za sledeću godinu?