Skip to content

Psihijatarka Sju Stjuart-Smit: lepota cveća pali u mozgu ono što pali i romantična ljubav

1 min. čitanja
Podeli
Psihijatarka Sju Stjuart-Smit: lepota cveća pali u mozgu ono što pali i romantična ljubav

Sju Stjuart-Smit je prvo studirala englesku književnost na Kembridžu, pa tek onda medicinu. Psihijatrija joj, kaže, spaja dve strasti: životne priče pacijenata i nauku. Danas je britanska psihijatarka i psihoterapeutkinja poznata po knjizi „The Well Gardened Mind”, prevedenoj na 19 jezika - knjizi o tome šta bašta radi umu.

Baštovanstvo nije otkrila na klinici, već kod kuće. Njen suprug, pejzažni arhitekta Tom Stjuart-Smit, stvorio je baštu od nule na staroj farmi okruženoj poljima pšenice. Ona je počela skromno - začinskim biljem i povrćem. I primetila nešto što je kasnije pretvorila u profesionalni stav: sati među lejama topili su nagomilani stres.

Njeno objašnjenje je fiziološko, ne romantično. Kontakt sa zelenim sredinama, kaže ona, usporava puls, snižava krvni pritisak i nivo kortizola, hormona stresa, a poboljšava kognitivnu funkciju. A lepota - na primer cveta koji se upravo otvorio - aktivira moždane krugove nagrade, slične onima koje pali romantična ljubav.

Postoji i nešto što tableta ne nudi: budućnost. Baštovanstvo znači planiranje - sadiš danas da bi video nešto sledećeg proleća. Za ljude s depresijom, anksioznošću ili traumom, kaže Stjuart-Smit, upravo je taj osećaj da postoji „sledeće” dragocen. Ona ne predlaže da se lekovi bace kada su potrebni, već da ih bašta dopuni. U Velikoj Britaniji za to postoji i ime: „socijalno propisivanje”, kada lekar pored recepta preporuči i aktivnost u zajednici.

Ideju nosi i iz porodice. Njen deda bio je ratni zarobljenik u Turskoj u Prvom svetskom ratu i, prema njenim rečima, oporavio se zahvaljujući baštovanstvu. U toj porodičnoj priči ona vidi i korene hortikulturne terapije.

Od juna 2024. njihova bašta radi i kao zajednička. Serge Hill Project prima školske posete i organizuje aktivnosti za ljude s rakom, beskućnike, bivše zatvorenike i pacijente s demencijom. Autorka kaže da dobija pisma čitalaca iz celog sveta i da je ponudila podršku i u Ukrajini.

Ništa od ovoga neće iznenaditi nekoga ko je odrastao uz baku koja je svaku brigu lečila motikom u bašti. Novo je samo to što sada psihijatarka to potvrđuje kortizolom i krvnim pritiskom. Koliko nas ima dvorište, balkon ili parče zemlje kod roditelja - i još misli da je terapija nešto što mora da se kupi?