Skip to content

U Hrvatskoj mladi napuštaju roditeljski dom sa 31,5 godina, u Finskoj sa 21,4: deset godina razlike koju plata sama ne objašnjava

0 min. čitanja
Podeli
U Hrvatskoj mladi napuštaju roditeljski dom sa 31,5 godina, u Finskoj sa 21,4: deset godina razlike koju plata sama ne objašnjava

Završen fakultet, prvi posao, sopstveni prihodi, a i dalje dečja soba kod roditelja. Za veliki deo mladih u južnoj i istočnoj Evropi to nije kratka faza, nego život koji se nastavlja i posle tridesetog rođendana. Najnoviji podaci Evrostata, objavljeni 15. septembra 2026. godine, pokazuju da su mladi u Evropskoj uniji u 2025. godini napuštali roditeljski dom u proseku sa 26,3 godine.

Iza proseka krije se deset godina razlike. Najkasnije se osamostaljuju mladi u Hrvatskoj, sa 31,5 godina. Slede Grčka i Slovačka sa po 30,9 godina, pa Italija i Španija sa po 30,2. Na drugom kraju je Finska, gde mladi odlaze sa 21,4 godine, pa Danska sa 21,8 i Estonija i Litvanija sa po 22,7 godina.

Posao pomaže, ali nije dovoljan. U 2025. godini stopa zaposlenosti mladih od 20 do 29 godina u EU iznosila je 65,5 odsto, a u većini zemalja gde se mladi ranije osamostaljuju, kao što su Danska, Holandija, Nemačka i Švedska, zaposlenost je iznad evropskog proseka. Ali redovna plata nije uvek dovoljna za kiriju ili za učešće za stambeni kredit.

Stanovi rastu brže od plata

Prema Evrostatu, cene stambenih nekretnina u EU porasle su za 60,5 odsto od 2010. do drugog kvartala 2025. godine, a kirije za 28,8 odsto, nominalno. U Mađarskoj su cene stanova porasle za 277 odsto, a u Estoniji za 250 odsto. Analiza Evropske komisije iz oktobra 2025. zaključuje da su cene stanova u protekloj deceniji rasle brže od prihoda.

Hrvatska je posebno zanimljiv slučaj za nas. Članica je EU od 2013. i evrozone od 2023, ima pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu, a ipak njeni mladi najduže čekaju na sopstveni prag. Ako članstvo mladim Hrvatima nije donelo stan, šta tačno mi očekujemo dok čekamo pred vratima Unije?

U podacima koje su preneli makedonski mediji brojke za Makedoniju nema, a nagađanje nije brojka. Zajednički život s roditeljima ne znači uvek finansijsku zavisnost, u delu zemalja to je i porodična tradicija. Ali kad je izbor između kirije koja jede platu i dečje sobe, tradicija lako postaje zgodno objašnjenje.