Skip to content

UKLO Bitolj otvara drugi upisni rok sa 1.288 slobodnih mesta: Prazne klupe nisu raspoređene slučajno

1 min. čitanja
Podeli
UKLO Bitolj otvara drugi upisni rok sa 1.288 slobodnih mesta: Prazne klupe nisu raspoređene slučajno

Univerzitet „Sv. Kliment Ohridski” u Bitolju otvara drugi upisni rok 9. septembra, a slobodno je 1.288 mesta. Od toga 523 su za redovne studente, 424 za studente sa participacijom u studiranju i 341 za kandidate koji će se opredeliti za vanredno studiranje.

Brojku vredi pogledati dvaput. Ne radi se o dodatnoj kvoti otvorenoj zbog interesovanja - radi se o mestima koja prvi upisni rok nije popunio.

Gde ima najviše praznih mesta

Najviše slobodnih mesta ima na Tehničkom fakultetu - 269 za sve smerove. Izuzetak su mehatronika i inženjerstvo za zaštitu životne i radne sredine, gde je već u prvom roku zabeleženo vidljivo interesovanje.

Ostale jedinice u Bitolju: Fakultet za informatičke komunikacione tehnologije sa 174 mesta, Pedagoški fakultet sa 190, Fakultet za biotehničke nauke sa 66, i Veterinarski fakultet sa najmanje - ukupno 15. Na Visokoj medicinskoj školi u Bitolju ostalo je još 88 indeksa.

Drugi upisni rok 9, 10. i 11. septembra imaće i jedinice UKLO van Bitolja: Fakultet za bezbednost u Skoplju sa 66 slobodnih mesta, Pravni fakultet u Kičevu sa 59, Tehnološko-tehnički fakultet u Velesu sa 92, Ekonomski fakultet u Prilepu sa 121 i Fakultet za turizam i ugostiteljstvo u Ohridu sa 148.

Da li je ovo dobra ili loša vest?

Za osamnaestogodišnjaka koji se još nije odlučio - odlična. Ima još tri dana i stvaran izbor između desetak fakulteta u pet gradova.

Za univerzitet - teže pitanje. Prazna mesta na Tehničkom fakultetu nisu statistička slučajnost: raspoređena su tačno tamo gde smerovi nemaju jasnu vezu sa radnim mestom posle diplomiranja. Mehatronika se popunjava, opšte inženjerstvo ne. Studenti čitaju tržišnu situaciju bolje nego što želimo da priznamo.

To što regionalni univerziteti objavljuju drugi upisni rok sa hiljadu i po slobodnih mesta nije vest za jedan septembarski dan. To je pokazatelj koji se ponavlja svake godine, a obrazovne politike ga tretiraju kao logističko pitanje umesto kao pitanje budućnosti čitavih gradova.