Skip to content

56 slučajeva za osam meseci naspram 54 za petnaest godina: Makedonija je prva u Evropi po zapadnonilskoj groznici

1 min. čitanja
Podeli
56 slučajeva za osam meseci naspram 54 za petnaest godina: Makedonija je prva u Evropi po zapadnonilskoj groznici

Od 2011. godine, kada je zapadnonilska groznica prvi put registrovana u Makedoniji, do kraja 2025. kod nas su potvrđena ukupno 54 slučaja i pet smrtnih ishoda. To je bilans petnaest godina.

Ove godine, do 1. septembra, registrovano je 56 slučajeva. Više za osam meseci nego za prethodnih petnaest zajedno. Od ukupno 110 slučajeva u zemlji od 2011. naovamo, čak 50,9 odsto dogodilo se samo ove godine.

Preminulih je do sada sedmoro.

Ko oboleva

Profil je dosledan do stepena koji traži objašnjenje. Od 56 obolelih, 44 su muškarci - 78,7 odsto. Četrdeset pet slučajeva su osobe starije od 60 godina. Prosečna starost obolelih je 65,8 godina, a preminulih 73,2 godine.

Poslednji preminuli je 69-godišnji muškarac iz Gazi Babe, koji je imao više pratećih oboljenja i bio hospitalizovan preko 38 dana, saopštio je ministar zdravlja Sašo Klekovski. Kod petoro preminulih registrovana su i druga oboljenja.

Od 56 slučajeva, 54 su razvila neuroinvazivni oblik bolesti i svi su bili hospitalizovani. Letalitet kod potvrđenih slučajeva iznosi 10,7 odsto.

Gde je to

Ovo nije ravnomerno raspoređena pojava. Pedeset četvoro obolelih su stanovnici Skoplja, a po jedan slučaj ima u Velesu i Kumanovu. Centar za javno zdravlje Skoplje je 11. avgusta prijavio epidemiju u Kiseloj Vodi, Gazi Babi, Aerodromu i Butelu.

Najveća koncentracija je u Kiseloj Vodi, posebno u području Dračeva, i u Gazi Babi - prema epidemiološkoj analizi, sa težištem u ruralnim sredinama.

Znači znamo i ko oboleva i gde. To je više informacija nego što je obično dostupno dok sezona još traje.

Cifra koju treba da čuju nadležni

Prema poslednjem nedeljnom izveštaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Makedonija ima najveći broj zaraženih i preminulih na milion stanovnika u Evropi. Ne među prvima - prva.

Za poređenje, Srbija je prijavila 18 slučajeva, Hrvatska sedam. Mi 56.

Tu treba stati. Kada mala zemlja drži evropski vrh po stopi bolesti koja se prenosi komarcem, pitanje nije medicinsko. Komarac nije prešao granicu zbog nečega što se desilo u medicini - on se razmnožavao tamo gde ima stajaće vode, u mesecima kada niko nije prebrojavao koliko takvih mesta ima u Dračevu.

Šta savetuju

Preporuke Instituta za javno zdravlje građanima su konkretne: uklonite mesta gde se zadržava voda - otvorene posude, saksije, burad, kante, stare gume. Čistite oluke. Održavajte bazene i fontane.

Sve je to tačno i sve je to posao pojedinca u sopstvenom dvorištu. Ono što nije u dvorištu pojedinca - kanali, divlje deponije sa vodom, javne površine - tamo se mera zove tretman protiv komaraca, i ona nije stavka ni u jednom savetu upućenom građaninu.

Institut kaže da se cirkulacija virusa i njegova geografska rasprostranjenost ne mogu unapred predvideti. To je tačno za virus. Ali mesta gde se razmnožavaju komarci u Kiseloj Vodi nisu nepredvidiva - ona su na istoj lokaciji svakog leta.