Skip to content

Bugarska je kao saveznica fašističkog bloka bila obavezna da plati 25 miliona dolara ratnih reparacija - danas je to 2.972.800.051 dolar

0 min. čitanja
Podeli
Bugarska je kao saveznica fašističkog bloka bila obavezna da plati 25 miliona dolara ratnih reparacija - danas je to 2.972.800.051 dolar

BUGARSKA JE BILA OBAVEZNA DA PLATI 25 MILIONA DOLARA RATNIH REPARACIJA JUGOSLAVIJI - DUG JE OPROŠTEN, ALI DA LI JE OPROŠTENA I ISTORIJA?

Bugarska je 1. marta 1941. godine zvanično pristupila Trojnom paktu, pridruživši se nacističkoj Nemačkoj, fašističkoj Italiji i Japanu. Bugarska vojska je 19. aprila iste godine započela okupaciju najvećeg dela Vardarske Makedonije. Usledilo je više od tri godine okupacione vlasti, represije, progona i nasilja, a jedno od najtragičnijih poglavlja bila je deportacija više od 7.000 makedonskih Jevreja u nacistički logor smrti Treblinka u martu 1943. godine. Posle poraza sila Osovine, Bugarska je morala da se suoči sa posledicama svog učešća u ratu. Pariskim mirovnim ugovorom od 10. februara 1947. godine Bugarska je bila obavezana da isplati ukupno 70 miliona američkih dolara ratnih reparacija, od čega 45 miliona dolara Grčkoj i 25 miliona dolara Jugoslaviji. Mirovni ugovor koristio je zlatni paritet od 35 dolara za uncu. Po toj osnovi, 25 miliona dolara predstavljalo je vrednost ekvivalentnu približno 22,2 tone zlata. Današnja tržišna vrednost tog zlata je 4.165 dolara za uncu, odnosno ukupno
2,972,800,051
Dolara Jugoslovensko rukovodstvo se 1947. godine, u okviru Bledskih sporazuma i nastojanja za posleratno zbližavanje, odreklo potraživanja ratnih reparacija. Bugarska je 1949. godine otkazala Bledske sporazume, ali je zadržala otpis reparacionog duga. I danas, skoro osam decenija kasnije, postavlja se jedno suštinsko pitanje. Kako je moguće da država kojoj su oproštene ratne reparacije danas osporava nacionalni identitet i jezik naroda čiju je teritoriju nekada okupirala? Zato Makedonija ima osnova da zatraži otvaranje istorijskih arhiva, zvanično pravno mišljenje o ratnim reparacijama i jasno utvrđivanje odgovornosti za događaje od 1941. do 1944. godine. Odricanje od reparacija 1947. godine ne znači da dug može automatski ponovo da se naplati. Ali isto tako ne znači da je istorijska odgovornost prestala da postoji. Metla pita: Ako Bugarska insistira na sopstvenim tumačenjima istorije kao delu savremenih međudržavnih odnosa, zašto Makedonija ne bi zatražila zvaničnu raspravu i o bugarskoj okupaciji, ratnoj šteti i oproštenim reparacijama? Zašto makedonske institucije ne zatraže celokupnu dokumentaciju o Bledskim sporazumima, o odluci o oproštaju duga i o njenim pravnim posledicama? Dobrosusedstvo ne može da se gradi na selektivnom pamćenju istorije. Oproštaj jednog finansijskog duga nije brisanje istorijskih činjenica, niti oslobađanje od moralne odgovornosti. METLA.MK - Pitanja koja zaslužuju odgovor.