Dvadeset i jedan požar za jedan dan: rekord koji niko nije želeo da obori
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
12.08.2026
12.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
12.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
12.08.2026
11.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
13.08.2026
12.08.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Trećeg avgusta, oko osam sati uveče, megavat-sat struje u Sloveniji koštao je 717 evra. U Hrvatskoj oko 650, u Srbiji 550, u Rumuniji 535, u Mađarskoj 510. U tom istom času Makedonija je bila na oko 217 evra, a Bugarska na oko 290. Razlika nije mala - ona je trostruka.
Pre nego što se izvadi zastava, vredi pročitati zašto. Makedonija tog dana nije prošla bolje zato što je uradila nešto pametnije od suseda. Prošla je bolje zato što se njen profil potrošnje i proizvodnje tog dana povoljnije uklopio u jednu regionalnu krizu koju diktiraju suša i temperatura.
Veče je čas kada se sistem lomi
Mehanizam je jednostavan i zato je opasan. Visoke temperature dižu potrošnju zbog klima-uređaja. Istovremeno, kada sunce zađe, solarna proizvodnja iščezava iz sistema. Potražnja je na vrhu tačno u času kada se jedan ceo izvor proizvodnje gasi. Taj sudar proizvodi najviše berzanske cene.
Na to se dodaje suša. Niski vodostaji smanjuju hidro proizvodnju, ali i stvaraju problem termocentralama i nuklearkama koje koriste rečnu vodu za hlađenje. U Rumuniji je jedan reaktor u nuklearnoj centrali Černavoda već isključen zbog niskog nivoa Dunava, sa rizikom od ograničenja i za drugi. U Srbiji niski vodostaji otežavaju hidroproizvodnju, a vlasti su već pozvale na racionalnu potrošnju struje.
Zašto 217 evra nije dobra vest
Makedonija nije ostrvo u regionalnoj mreži. Cena kod nas u tom času bila je niža, ali sama konstatacija da je Makedonija „među jeftinijim tržištima” opisuje poziciju u jednoj istoj krizi, ne izlaz iz nje. Kada susedne berze udaraju na 700 evra, uvoz postaje skup za sve koji uvoze - a Makedonija je među njima.
Energetičari pokazuju na isti spisak rešenja koji se ponavlja godinama: veći proizvodni kapacitet, baterijska skladištenja, jače prekogranične veze i investicije u izvore koji proizvode kada solarni ne rade. To nije novo saznanje. To je spisak koji svaki regionalni izveštaj sadrži najmanje jednu deceniju.
Pitanje za ovu zimu nije da li ćemo imati struju. Pitanje je da li će 217 evra od 3. avgusta ostati argument za samozadovoljstvo ili će biti pročitano kao ono što je - opomena da naredne večeri kada sunce zađe, cifra može biti naša.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Ист екран, ист дизајн, нов процесор и агент што се јавува во ресторан наместо корисникот. Цената на етикетата остана иста,...
Европа конечно има технолошка фирма што ја нарекува своја. Инфраструктурата под неа ја држи Google, а вредноста почива на верување...
Директорот за производ пред 3.000 разгневени корисници кажа зошто копчето е поставено наопаку. Потоа призна дека не знае што матичната...
113.436 turista u junu, ali polugodiste je u minusu. Pad dolazi sa domaceg trzista, a Turska donosi preko jedne petine...
Ako je cena od 40 denara bila moguca u ponedeljak, bila je moguca i prethodne nedelje. U medjuvremenu su se...
UJP i ZELS pripremaju opstine za sistem e-Faktura. Obuka koja ce nedostajati je ona za coveka koji racune placa na...
33 miliona tona CO2 godisnje iz 35 turbina u Teksasu. Kompanija je obecala nultu emisiju do 2040, a objasnjenje je...
Evropski kodeks o transparentnosti vazi od 2. avgusta, a obelezavanje je stiglo sa njim - ne ranije. Pitanje nije da...
River AI nema ni proizvod sa stazom, ali ima biografiju iz xAI i kasu punu para. Kada kapital stigne pre...
Kada je praksa prestala, dnevni prihod je vidno pao - znaci nije bila sporedna. Osnivacice su znale od decembra, a...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.