Skip to content

Mariovski med dobio zaštićeno ime posle deset godina rada, ali da li to donosi novac, javnih podataka nema

1 min. čitanja
Podeli
Mariovski med dobio zaštićeno ime posle deset godina rada, ali da li to donosi novac, javnih podataka nema

Osam pčelara iz Pelagonije zvanično je dobilo pravo da na teglama piše „Mariovski med”. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Borče Serafimovski uručio im je rešenja o upisu u Registar korisnika geografskih oznaka u Bitolju, na otvaranju 29. manifestacije „Dani makedonskog pčelarstva” na trgu „Magnolija”.

„Iza ovog rezultata stoji oko deset godina rada i istrajnosti pčelara u zaštiti geografskog porekla mariovskog meda”, rekao je ministar. Deset godina - za jedno ime proizvoda.

Šta dobijaju, a šta moraju da čuvaju

Geografska oznaka nije trgovačka marka jedne firme, već kolektivno pravo. Pčelari koji su upisani mogu da koriste zaštićeno ime na pakovanju, u reklamama i u poslovnim dokumentima, i mogu da zabrane drugima da ga zloupotrebljavaju. Zauzvrat, moraju da poštuju specifikaciju - područje, način proizvodnje i karakteristike meda - i da dozvole proveru. „Zajedno s pravom da se koristi zaštićeni naziv, dolazi i odgovornost da se sačuvaju njegove posebne karakteristike”, poručio je Serafimovski.

Lepo zvuči. Ali ko će vršiti te provere, koliko često i da li će se proveravati svaka serija meda ili samo papir? To zasad nije objašnjeno.

O zaradi nema podataka

Ministar govori o „dodatnom prihodu kroz atraktivno pakovanje, saradnju s ugostiteljstvom i povezivanje s ponudom ruralnog turizma”. Problem je što za Makedoniju nema javno dostupnih, uporedivih podataka koliko su porasli prodaja, cene ili prihodi proizvoda pošto su dobili geografsku oznaku. Na tu slabost ukazuje i naučni rad iz 2025. godine u časopisu „De Jure”, profesorki Emilije Đorgioske i Dijane Gorgieve sa Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski”, koje traže jasnija pravila i nadležnosti, bolju edukaciju proizvođača i aktivniju državu u zaštiti i promociji.

U Bitolju je ministar priznao i da su ove godine količine meda smanjene, a klimatske promene nazvao je realnošću kojoj pčelari moraju da se prilagode. Dakle, mariovski med dobio je zaštićeno ime u godini kada ga ima manje. Ako ime ne donese i bolju cenu, pčelarima iz Mariova ostaće lep sertifikat na zidu. A država neće ni saznati, jer takvi podaci javno ne postoje.