Šest godina lažnih kategorija u vozačkim dozvolama sa šaltera u MUP-u: optuženo šest lica, još 21 pod istragom
21.09.2026
U avgustu prošle godine državna provera skopske žičare zaključila je da nema tehničkih nedoslednosti. Ove nedelje saznali smo da tri od četiri bezbednosna senzora nisu radila, sajle su bile oštećene, a gumeni delovi istrošeni toliko da su se gondole tresle. Nalaz je austrijskog proizvođača, istog onog koji je žičaru i sagradio, a njegovi stručnjaci su tražili da objekat odmah prestane sa radom. Gradonačelnik je to rekao rečenicom koju vredi pročitati dvaput: bila je na ivici tragedije.
Između ta dva nalaza nije se dogodilo ništa što ih menja. Sajle se ne oštećuju preko noći, senzori ne otkazuju svi odjednom. Znači ili dve provere nisu merile isto, ili jedna nije merila. Treće mogućnosti nema. Grad sada traži firmu koja će proceniti štetu, a za odgovornost kaže da je stvar istražnih organa. Odgovornost je nešto što se utvrđuje; pitanje šta je tačno provereno u avgustu ne traži istragu, traži jedan dokument.
Opština Centar ima svoj Lokalni plan za energiju i klimu u kojem piše da urbanizacija padina Vodna može da aktivira eroziju, bujične vodotoke i klizišta. Ista opština sada donosi nacrt DUP-a za Barutanu bez završenih hidroloških, hidrogeoloških i geotehničkih analiza. Oba dokumenta su njena. Samo će o jednom biti glasano.
Brojke objašnjavaju uznemirenost bolje od bilo koje izjave. Generalni plan na tom prostoru dozvoljava 6.500 kvadratnih metara izgrađene površine, a nacrt predviđa 29.000. Od 9.500 kvadrata predviđenog zelenila ostaje 268. Teren ima visinsku razliku od 80 metara. Da pečat na takvom dokumentu nije formalnost videlo se i u Karpošu, gde su službenice izdale izvod iz plana koji je Ustavni sud ukinuo još 2018. godine, a zahtev je prethodno dvaput bio odbijen.
Državni zavod za reviziju završio je kontrolu javnih nabavki u ESM i nalaz je konkretan. Gasni motor za 2,48 miliona evra koji nikada nije stavljen u funkciju, aditiv za 2,29 miliona kojem je istekao rok, premeštena oprema za 1,72 miliona koja nije upotrebljena. Blizu 6,5 miliona evra za tri stavke koje nisu proizvele ni kilovat-sat. Plan nabavki menjan 19 puta u jednoj godini. Kada se plan menja takvom frekvencijom, on prestaje da bude plan.
Isti mehanizam vidi se i na drugom mestu. Država je isplatila 64,4 miliona evra po sudskim postupcima iz radnih sporova, a 95 odsto toga nije plaćeno dobrovoljno nego preko izvršitelja. Skoro polovina sume su kamate i troškovi zato što nije plaćeno na vreme. Idrizovo je potrošilo oko petine svog budžeta na to. Naspram tih brojki, dva javna poziva za celu makedonsku industriju nose sedam miliona denara, oko 114.000 evra, dovoljno za dvadesetak kompanija.
U poljoprivredi je iste nedelje bilo dve verzije iste berbe. Ministar tvrdi da otkup teče nesmetano i ima brojke za to, a u Tremniku vinogradari kažu da se vranac uopšte ne otkupljuje. U Prespi je industrijska jabuka pala na 4 denara po kilogramu, pri proizvodnoj ceni od oko deset. Slabiji rod, prepolovljena cena. To se ne uklapa ni u jednu ekonomsku logiku, ali se uklapa u to ko izgovara brojku.
Kada je neko na Instagramu zapretio premijeru, usledili su prijava, optužnica i pritvor za nekoliko dana, a da premijer uopšte nije prijavio. MUP je postupio po saznanju, što je njihovo zakonsko pravo i dužnost. Mehanizam nije izmišljen za tu priliku i važi za svakog građanina. Pitanje nije zašto se uključio, nego zašto samo ponekad.
Zato što je iste nedelje medicinska sestra sa deset godina staža ispričala da je sa krvarenjem tražila pregled od Ohrida preko Struge do Skoplja i izgubila trudnoću u 24. gestacijskoj nedelji, a komisija je počela da radi tek pošto je ona progovorila javno. Porodica Ljupča posle mesec dana pita zašto njegovog imena nema ni na zvaničnom spisku MUP-a - objavljivanje koje ne traži ni budžet, ni tender, ni sednicu. Na suđenju za Kočani, inspektorka je svedočila da je 2023. tražila licencu od vlasnika „Pulsa”, nije je dobila, zapisala je to u izveštaj i izveštaj je otišao po hijerarhiji. I onda ništa. Sistem je radio; samo nije postupao.
To nije utisak, to je merljivo. Monitoring je pokazao da dve od svake tri presude u 2025. nisu bile javno objavljene, naspram 40 odsto prošle godine, a ročišta se zakazuju dvaput godišnje. U MUP-u je, pak, zaposlena šest godina menjala kategorije u vozačkim dozvolama za ljude koji nisu polagali ispit, nakon što je jednom već bila vraćena na posao sudskom odlukom. Sistem ju je detektovao. Pa je vratio.
Pre presude, na trgu u Prištini stajao je digitalni sat koji je odbrojavao, ispod transparenta sa porukom da budu proglašeni nevinim. U sredu je Hašim Tači dobio 25 godina za ratne zločine. Sud je utvrdio najmanje 385 nezakonito pritvorenih, 303 mučena i 98 ubijenih, a za četvoricu ukupno 81 godinu zatvora, dok tačke za zločine protiv čovečnosti nisu dokazane.
Onda je svako isti dokument pročitao drugačije. Beograd kaže da je zakasnela potvrda i u istom dahu da je odbacivanje dela tačaka politički manevar. Skupština Albanije je po skraćenom postupku usvojila deklaraciju da je presuda duboko nepravedna. Vašington da sud uopšte nije trebalo da sudi. A Brisel, institucija koja je taj sud stvorila, nije rekao ništa. Iste nedelje je Marta Kos nabrojala zemlje koje dobijaju putokaz do EU - Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju, Ukrajinu - a za Makedoniju je ostao uslov koji znamo napamet, sa drugom polovinom rečenice upućenom ne Skoplju, nego Sofiji. Očekivanje, ne garancija.
Ruski dron je zapalio benzinsku pumpu kod graničnog prelaza sa Poljskom, nakon što je poljski premijer javno upozorio da se takvi udari očekuju. Upozorenje je bilo tačno, zaštite nije bilo. Dan ranije je dron pogodio voz na dva kilometra od teritorije NATO-a, na pruzi kojom su nekoliko sati ranije prošli evropski diplomati. Nad Litvanijom je dron oboren nekoliko minuta posle ponoći, a ceo Vilnjus dobio upozorenje na mobilni telefon. Čiji je bio, još niko ne tvrdi.
To je šema koja se ponavlja i niže na mapi. Drugo skladište municije iste firme izgorelo je u Bugarskoj za mesec dana: firma kaže sabotaža, ministar da su kontrole formalnost, a objekat je ove godine prošao sedam državnih provera. Kada nijedan od ovih događaja nema potvrđenog vlasnika, to ne znači da ih niko nije napravio.
Vlada je smanjila PDV na goriva sa 18 na 10 odsto, pa je dizel pojeftinio za oko dva denara, a benzini poskupeli za tri i po. Porez pada, benzin poskupljuje, i oboje je tačno istovremeno. Eurosuper BS-95 probio je stoticu, dizel je pao na 99 denara, ali mera važi do 28. septembra, zapisano u samoj odluci.
Najčistija ilustracija došla je iz Beograda. Vladajuća lista je sakupila 170.000 potpisa za tri sata, što prema računici traži 230 notara da overavaju po četiri potpisa u minuti, dok su studenti sa 250 kandidata čekali u redu ceo vikend jer nije bilo dovoljno notara. Niko ništa nije zabranio. Šalter je jednostavno radio sporije za jedne.
Svaka od ovih priča ima uredan dokument iza sebe: proveru iz avgusta, plan za klimu, plan nabavki, izveštaj inspekcije, zakonsku odredbu o postupanju po saznanju. Ništa od toga nije nedostajalo. Nedostajao je neko da to pročita dok još nešto znači.
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.