Skip to content

Osmoro ranjenih u Odesi, među njima dete: Nova ruska raketa je jeftina, i to je najgora vest

1 min. čitanja
Podeli
Osmoro ranjenih u Odesi, među njima dete: Nova ruska raketa je jeftina, i to je najgora vest

Osmoro ranjenih, među njima dete, dvoje hospitalizovano. Noćni napad na Odesu, oštećena infrastruktura i stambene zgrade, a najteže je stradala jedna zgrada od 24 sprata - od sedamnaestog do dvadeset trećeg sprata. Stakla na susednim zgradama su se rasprsnula od udarnog talasa.

Brojke je saopštio Sergej Lisak, načelnik vojne administracije Odese. Ali ono što ovu noć čini drugačijom od desetina prethodnih nije broj ranjenih - nego čime je napad izveden.

Prema ukrajinskim izveštajima, Rusija je upotrebila kombinaciju avionskih bombi, balističkih raketa i krstarećih raketa „Banderol” - oružja uvedenog tek 2025. godine. Reč je o mlaznoj raketi srednjeg dometa od oko 500 kilometara, brzine od približno 700 kilometara na sat i bojeve glave teške između 114 i 150 kilograma.

Jeftina raketa, skup efekat

Upravo ta kombinacija je ono što zabrinjava vojne analitičare. „Banderol” ima mogućnosti tipične za skupe krstareće rakete, ali košta znatno manje - što znači da može da se ispaljuje u velikim količinama. Ukrajinske procene kažu da ove rakete već učestvuju sa oko 80 odsto u ruskim udarima na infrastrukturu Odese.

To je brojka koja govori više o budućnosti nego o protekloj noći. Kada jedna država nađe način da proizvodi precizno oružje po ceni koja joj dozvoljava da ga troši bez računanja, odbrana prestaje da bude pitanje tehnologije i postaje pitanje aritmetike. Svaki presretač je skuplji od cilja koji obara. To je jednačina koju napadnuta strana gubi tokom vremena, čak i kada dobija svaku pojedinačnu noć.

Odesa nije slučajna meta. To je glavna luka preko koje Ukrajina izvozi žito - isto ono žito koje završava u mlinovima širom Severne Afrike, Bliskog istoka i delova Evrope. Svaka oštećena lučka instalacija tamo se oseća mnogo dalje od Crnog mora, i to nije retorika, nego logistika.

Pitanje koje je ostalo bez odgovora ove noći je jednostavnije i teže: šta radi država čiji protivnik proizvodi rakete brže nego što ona može da proizvodi protivvazdušne sisteme? Dosad je odgovor bio „čeka pomoć spolja”. Da li taj odgovor još uvek važi?