Dim nad Skopljem stiže sa Kosova: prvi put naš helikopter gasi požar van države
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
03.09.2026
02.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
03.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
03.09.2026
02.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
04.09.2026
03.09.2026
02.09.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
22.08.2026
20.08.2026
18.08.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Osmoro ranjenih, među njima dete, dvoje hospitalizovano. Noćni napad na Odesu, oštećena infrastruktura i stambene zgrade, a najteže je stradala jedna zgrada od 24 sprata - od sedamnaestog do dvadeset trećeg sprata. Stakla na susednim zgradama su se rasprsnula od udarnog talasa.
Brojke je saopštio Sergej Lisak, načelnik vojne administracije Odese. Ali ono što ovu noć čini drugačijom od desetina prethodnih nije broj ranjenih - nego čime je napad izveden.
Prema ukrajinskim izveštajima, Rusija je upotrebila kombinaciju avionskih bombi, balističkih raketa i krstarećih raketa „Banderol” - oružja uvedenog tek 2025. godine. Reč je o mlaznoj raketi srednjeg dometa od oko 500 kilometara, brzine od približno 700 kilometara na sat i bojeve glave teške između 114 i 150 kilograma.
Jeftina raketa, skup efekat
Upravo ta kombinacija je ono što zabrinjava vojne analitičare. „Banderol” ima mogućnosti tipične za skupe krstareće rakete, ali košta znatno manje - što znači da može da se ispaljuje u velikim količinama. Ukrajinske procene kažu da ove rakete već učestvuju sa oko 80 odsto u ruskim udarima na infrastrukturu Odese.
To je brojka koja govori više o budućnosti nego o protekloj noći. Kada jedna država nađe način da proizvodi precizno oružje po ceni koja joj dozvoljava da ga troši bez računanja, odbrana prestaje da bude pitanje tehnologije i postaje pitanje aritmetike. Svaki presretač je skuplji od cilja koji obara. To je jednačina koju napadnuta strana gubi tokom vremena, čak i kada dobija svaku pojedinačnu noć.
Odesa nije slučajna meta. To je glavna luka preko koje Ukrajina izvozi žito - isto ono žito koje završava u mlinovima širom Severne Afrike, Bliskog istoka i delova Evrope. Svaka oštećena lučka instalacija tamo se oseća mnogo dalje od Crnog mora, i to nije retorika, nego logistika.
Pitanje koje je ostalo bez odgovora ove noći je jednostavnije i teže: šta radi država čiji protivnik proizvodi rakete brže nego što ona može da proizvodi protivvazdušne sisteme? Dosad je odgovor bio „čeka pomoć spolja”. Da li taj odgovor još uvek važi?
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Dvojica uhapšenih na srpsko-mađarskoj granici, tri drona na nemačkom teretnom aerodromu i DNK koja vodi do baltičkih baza. Istraga se...
Pogon koji pravi dronove za Ukrajinu izgoreo je u ponedeljak. Tužilaštvo ga je nazvalo terorističkim delom strane službe. NATO teritorija,...
Trojica ranjenih, dvojica teško, i dve verzije koje se ne poklapaju ni u jednom detalju. Pitanje za zapadne partnere više...
SBU i vojna obaveštajna uprava obračunali su se na ulici u glavnom gradu države u ratu. Obe tvrde da su...
Američki projektil pogodio je kuću sa svadbom u Siriku, poginule su četiri osobe, među njima i dete. Iran je uzvratio...
Zelenski je upozorio avio-kompanije i osiguravače da će se ruski vazdušni prostor de fakto zatvoriti. Putin je odgovorio rečenicom koja...
„Banderol” je jeftiniji od presretača koji treba da ga obori. Kada je aritmetika takva, rat sam sebi rešava račun.
Iran je lansirao rakete ka dve američke baze u Jordanu. Revolucionarna garda tvrdi da je šteta velika, Jordan tvrdi da...
Dva raketna lansera na malom ostrvu prekinula su mesec dana zatišja. Revolucionarna garda obećala je da će „agresor biti kažnjen”...
Tri drona, 50 grama heksogena i jedan teretni aerodrom kroz koji ide pomoć Ukrajini. Amerikanci su već rekli čiji je...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.