Studeničani: 35-godišnjak preminuo nakon strujnog udara dok je prao auto vap-mašinom
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
17.09.2026
16.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
17.09.2026
16.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
18.09.2026
17.09.2026
17.09.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
22.08.2026
20.08.2026
18.08.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Nalazi Državnog tržišnog inspektorata otkrivaju ono što zemjodelci odavno osećaju na svojoj koži - đubriva se prodaju sa maržama koje dostižu i do 70%. Vlada je reagovala merama i ograničila marže na 5% za osnovna i 10% za specijalna đubriva, ali pitanje je kolika šteta je već napravljena.
Sa takvim cenama, domaća proizvodnja postaje nekonkurentna. Zemjodelac plaća skupe reprodukcione materijale, a potom se mora takmičiti na tržištu gde uvezeni proizvodi su često jeftiniji. Razlika nije u kvalitetu, već u uslovima - jedni rade sa realnim troškovima, drugi sa naduvenim cenama.
Kada osnovni ulaz poput đubriva se prodaje sa enormnim maržama, to direktno pogađa produkciju. Manje đubriva znači manji prinos, a viši troškovi znače manji profit ili gubitak. Tako, korak po korak, zemjodelstvo se gasi - ne zbog nedostatka potencijala, već zbog sistema koji ga ne štiti.
Ministar Cvetan Tripunovski kaže da mere imaju cilj da stabilizuju tržište, ali ostaje dilema: gde su bile institucije dosad? Ako su marže od 50 i 70 procenata prolazile bez kontrole, onda problem nije samo u cenama - već u celokupnom sistemu nadzora.
Zato ovo nije samo priča o đubrivima. Ovo je priča o tome zašto makedonski zemjodelac ne može da bude konkurentan.
Tržište veštačkog đubriva u Makedoniji nije klasično slobodno tržište. Zbog složenih procedura, dozvola i administrativnih barijera, broj uvoznika je ograničen, što praktično stvara tesan krug kompanija sa snažnim uticajem na cene. Kada je konkurencija mala, marže lako idu nagore - a posledice plaćaju zemjodelci.
Nalazi za marže do 70% nisu slučajnost, već logičan rezultat sistema gde nekolicina kontroliše uvoz. Iako Vlada sada uvodi ograničenja, to je samo prvi korak. Ključno pitanje ostaje - kako su se formirale ove cene i gde su završile te pare?
Upravo zato, potrebno je da se uključi i Uprava za javne prihode i napravi detaljnu proveru. Da li su profiti prikazani realno? Da li postoji izvlačenje sredstava preko povezanih firmi, transfernih cena ili drugih mehanizama? Kada u jednom sektoru ima enormnih marži, a mali broj igrača, sumnja nije teorija - već logično pitanje.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Uzeo mašinu za pranje pod pritiskom da opere vozilo u dvorištu u selu. Pao, i preminuo u „Majci Terezi”. Obdukcija...
Svedočenje na suđenju protiv devetorice policajaca: dokument nije dat na uvid, izveštaj je otišao po hijerarhiji, i potom ništa. Sistem...
Rič, Popčevo, Belotino i Veljusa bez vode za piće posle vanrednog inspekcijskog nadzora. Dva nalaza idu zajedno, i to nije...
Balkanska divokoza je strogo zaštićena Bernskom konvencijom. Lov je legalan zato što Mavrovo više od 15 godina čeka zakon o...
Marta Kos je nabrojala zemlje koje dobijaju vremenski okvir. Nas nema. Ostaje uslov koji znamo napamet, i očekivanje umesto garancije.
Tri od četiri senzora nisu radila, sajle su bile oštećene preko minimuma. Državna provera u avgustu prošle godine nije našla...
Stefkovski ovo uvodi posle Mucunskog. Ustav važi za celu državu, a pravilo se donosi opština po opština - ta nesrazmera...
Monitoring „Svi za pravično suđenje”: ročišta dvaput godišnje, postupci do 33 meseca, i mladi pravnici koji ne dolaze. „Nema motivacije”,...
Zajedno oko 7.400 denara u sedam transakcija. Beskontaktno plaćanje je krađu učinilo lakšom - i dosledno sledljivom.
Ako se rok iskoristi u potpunosti, dokument stiže u jesen 2027. godine. Prvo naplaćeno mesto realno se ne očekuje u...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.