Vrhovni sud: Kamčev nema pravo na 1,5 milion evra u Reketu - pravni slučajevi se završavaju, ali pare ostaju u magli
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
01.05.2026
28.04.2026
27.04.2026
27.04.2026
02.05.2026
02.05.2026
01.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
01.05.2026
30.04.2026
02.05.2026
02.05.2026
02.05.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
14.04.2026
07.11.2025
07.11.2025
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Nalazi Državnog tržišnog inspektorata otkrivaju ono što zemjodelci odavno osećaju na svojoj koži - đubriva se prodaju sa maržama koje dostižu i do 70%. Vlada je reagovala merama i ograničila marže na 5% za osnovna i 10% za specijalna đubriva, ali pitanje je kolika šteta je već napravljena.
Sa takvim cenama, domaća proizvodnja postaje nekonkurentna. Zemjodelac plaća skupe reprodukcione materijale, a potom se mora takmičiti na tržištu gde uvezeni proizvodi su često jeftiniji. Razlika nije u kvalitetu, već u uslovima - jedni rade sa realnim troškovima, drugi sa naduvenim cenama.
Kada osnovni ulaz poput đubriva se prodaje sa enormnim maržama, to direktno pogađa produkciju. Manje đubriva znači manji prinos, a viši troškovi znače manji profit ili gubitak. Tako, korak po korak, zemjodelstvo se gasi - ne zbog nedostatka potencijala, već zbog sistema koji ga ne štiti.
Ministar Cvetan Tripunovski kaže da mere imaju cilj da stabilizuju tržište, ali ostaje dilema: gde su bile institucije dosad? Ako su marže od 50 i 70 procenata prolazile bez kontrole, onda problem nije samo u cenama - već u celokupnom sistemu nadzora.
Zato ovo nije samo priča o đubrivima. Ovo je priča o tome zašto makedonski zemjodelac ne može da bude konkurentan.
Tržište veštačkog đubriva u Makedoniji nije klasično slobodno tržište. Zbog složenih procedura, dozvola i administrativnih barijera, broj uvoznika je ograničen, što praktično stvara tesan krug kompanija sa snažnim uticajem na cene. Kada je konkurencija mala, marže lako idu nagore - a posledice plaćaju zemjodelci.
Nalazi za marže do 70% nisu slučajnost, već logičan rezultat sistema gde nekolicina kontroliše uvoz. Iako Vlada sada uvodi ograničenja, to je samo prvi korak. Ključno pitanje ostaje - kako su se formirale ove cene i gde su završile te pare?
Upravo zato, potrebno je da se uključi i Uprava za javne prihode i napravi detaljnu proveru. Da li su profiti prikazani realno? Da li postoji izvlačenje sredstava preko povezanih firmi, transfernih cena ili drugih mehanizama? Kada u jednom sektoru ima enormnih marži, a mali broj igrača, sumnja nije teorija - već logično pitanje.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Kad institucije koje su bile dužne da vrate pare ne reaguju - ucenjivač je zaštićen. To je suštinski problem koji...
Trenčevska tvrdi da u Vladi ima ministara s bugarskim pasošima. Ni VMRO, ni SDSM, ni Brisel ne treba da odlučuju...
Temperature od -2 do 20 stepeni, vetar sa severa. Poljoprivrednici dobijaju vlagu posle suvih nedelja, planinari rizikuju sneg na visokim...
Prusac radio u bezbednosti, s iskustvom u oružju. Nije puknuo u trenutku. Godinama je znao kako se koristi oružje, i...
Logistička mreža znači finansijsku, informacijsku i operativnu podršku. Nisu idioti. Struktura. I trideset dana za hapšenje je radni tempo na...
Zoo vrtovi u Beču i Berlinu imaju duple ograde. Zoo u Skoplju ima jednu, nisku ogradu koju i devojčica može...
30 godina se održava ovaj marš. Učešće će biti pokazatelj raspoloženja - i Brisel takve događaje uvrštava u procene kapaciteta...
El Niño se razvija brže od očekivanog. Makedonski poljoprivrednici sa sušom, ELEM s pikom. I dok Evropa dobija fondove, mi...
Metro zatvoren, škole zatvorene, plate naglašene. U Makedoniji 260.000 radnika ispod 600 evra, ali samo nekoliko hiljada izašlo. To nije...
Ekonomska kriza, inflacija preko 60 odsto, i režim koji ne može da dozvoli građanima da slobodno stoje na svom trgu....