Veliki deo Centra, Čaira i Gazi Babe bez vode u subotu: celodnevni prekid zbog sanacije kvara
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
18.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
18.06.2026
17.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
19.06.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
19.06.2026
14.04.2026
07.11.2025
Nema dostupnih vesti u ovoj kategoriji.
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Nalazi Državnog tržišnog inspektorata otkrivaju ono što zemjodelci odavno osećaju na svojoj koži - đubriva se prodaju sa maržama koje dostižu i do 70%. Vlada je reagovala merama i ograničila marže na 5% za osnovna i 10% za specijalna đubriva, ali pitanje je kolika šteta je već napravljena.
Sa takvim cenama, domaća proizvodnja postaje nekonkurentna. Zemjodelac plaća skupe reprodukcione materijale, a potom se mora takmičiti na tržištu gde uvezeni proizvodi su često jeftiniji. Razlika nije u kvalitetu, već u uslovima - jedni rade sa realnim troškovima, drugi sa naduvenim cenama.
Kada osnovni ulaz poput đubriva se prodaje sa enormnim maržama, to direktno pogađa produkciju. Manje đubriva znači manji prinos, a viši troškovi znače manji profit ili gubitak. Tako, korak po korak, zemjodelstvo se gasi - ne zbog nedostatka potencijala, već zbog sistema koji ga ne štiti.
Ministar Cvetan Tripunovski kaže da mere imaju cilj da stabilizuju tržište, ali ostaje dilema: gde su bile institucije dosad? Ako su marže od 50 i 70 procenata prolazile bez kontrole, onda problem nije samo u cenama - već u celokupnom sistemu nadzora.
Zato ovo nije samo priča o đubrivima. Ovo je priča o tome zašto makedonski zemjodelac ne može da bude konkurentan.
Tržište veštačkog đubriva u Makedoniji nije klasično slobodno tržište. Zbog složenih procedura, dozvola i administrativnih barijera, broj uvoznika je ograničen, što praktično stvara tesan krug kompanija sa snažnim uticajem na cene. Kada je konkurencija mala, marže lako idu nagore - a posledice plaćaju zemjodelci.
Nalazi za marže do 70% nisu slučajnost, već logičan rezultat sistema gde nekolicina kontroliše uvoz. Iako Vlada sada uvodi ograničenja, to je samo prvi korak. Ključno pitanje ostaje - kako su se formirale ove cene i gde su završile te pare?
Upravo zato, potrebno je da se uključi i Uprava za javne prihode i napravi detaljnu proveru. Da li su profiti prikazani realno? Da li postoji izvlačenje sredstava preko povezanih firmi, transfernih cena ili drugih mehanizama? Kada u jednom sektoru ima enormnih marži, a mali broj igrača, sumnja nije teorija - već logično pitanje.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Kvarovi se dešavaju - to je deo održavanja. Pitanje je zašto sanacije skoro uvek padaju onda kada građani najmanje mogu...
Osetljiv proces u prevodu na običan jezik znači da se svi cenkaju. Pitanje je da li rekonstrukcija donosi bolje ljude...
Kada stvari funkcionišu, svako želi da se slika; kada se pojavi problem, niko nije nadležan. Obala jezera pod UNESCO-m pretvara...
Vozila strane ambasade zapaljena usred bela dana u centru grada. Ako je zaštita zakazala ovde, gde još zakazuje - i...
Za svaku suzu izraelske majke, hiljadu libanskih mora da plače, izjavio je Ben-Gvir. Aritmetika osvete koja potkopava mirovni sporazum pre...
Ni ona ni Italija nikoga nikada ni za šta ne mole, poručila je Meloni. Balkan napamet zna dinamiku u kojoj...
Ako se niko ne bavi malim šemama, one postaju obrazac. Pitanje je da li će postupak završiti presudom ili u...
Identitet se ne brani govorima na skupovima, nego ekonomijom i mladim ljudima koji ostaju u zemlji.
Kad jedan sused bira između Brisela i Moskve prema dnevnim interesima, male zemlje oko njega plaćaju porez te neodlučnosti.
Kako će Skoplje dočekati marš sutra govori više o nama nego o zajednici koja maršira.