Skip to content

Izvozimo hranu za 331 milion evra, uvozimo za 656: zemlja sa Pelagonijom i Tikvešom plaća duplo za tuđu trpezu

1 min. čitanja
Podeli
Izvozimo hranu za 331 milion evra, uvozimo za 656: zemlja sa Pelagonijom i Tikvešom plaća duplo za tuđu trpezu

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o spoljnoj trgovini za period januar - jul. Izvoz je 5,1 milijarda evra, rast od 8,4 odsto. Uvoz je 7,2 milijarde evra, rast od 7,9 odsto.

Obe cifre rastu. To je dobra vest do trenutka kada vidite da rastu sa različitih osnova.

Pokrivenost uvoza izvozom je 70,9 odsto. Trgovinski deficit dostigao je 2,44 milijarde dolara.

Jedno mesto gde cifra boli

Za sedam meseci izvoz hrane iz Makedonije težio je 331,6 miliona evra. Za isti period uvezli smo hranu za 656,6 miliona evra.

Duplo više uvezene hrane nego izvezene, u zemlji koja ima Pelagoniju, Tikveš, Strumičko i Ovče Polje. To nije podatak o globalnim trendovima - to je podatak o tome šta smo prestali sami sebi da proizvodimo.

Šta zapravo izvozimo

Vrh izvozne liste je dosledan godinama: katalizatori na nosačima sa plemenitim metalima, setovi provodnika za paljenje za vozila, avione i brodove, i delovi za sedišta.

To su proizvodi stranih fabrika u tehnološko-industrijskim zonama. Makedonska izvozna statistika je velikim delom statistika nečijeg tuđeg proizvodnog ciklusa koji prolazi kroz našu teritoriju.

Najbolja potvrda je uvozna lista. Na njoj vrhunsko mesto zauzima platina i legure platine, neobrađene ili u prahu. Odnosno: sirovina ulazi kao platina, izlazi kao katalizator. Razlika u vrednosti je naš doprinos - i on je realan, ali manji nego što izvozna cifra sugeriše.

S kim trgujemo

Nemačka, Velika Britanija, Kina, Grčka i Srbija učestvuju sa 49,4 odsto u ukupnom obimu razmene. Zemlje članice EU - sa 58,7 odsto.

Znači skoro tri petine svega što ulazi i izlazi iz ove zemlje prolazi kroz jednu ekonomsku zonu. To je dobro sve dok ta zona trguje. Kad Nemačka kine, mi to osetimo u izvoznoj cifri sledećeg kvartala.

I jedan detalj o čitanju statistike

Isti izveštaj, čitan u dolarima, pokazuje rast izvoza od 13,9 odsto. Čitan u evrima - 8,4 odsto. Čitan u denarima - 8,45 odsto.

Razlika je kursna, ne proizvodna. Kada vam sledeći put neko ponudi cifru o rastu izvoza, prvo pitanje nije koliko - nego u kojoj valuti.