Skip to content

Kina gleda u iransku vojnu i sakuplja beleške: jeftini dronovi probijaju američke sisteme, to je novi udžbenik

1 min. čitanja
Podeli

Kina gleda u američku vojnu protiv Irana i sakuplja beleške. Ne samo kao industrijski špijun, već kao armija koja je poslednji put vodila pravu bitku pred 1979. godinom - kada je napadnula Vijetnam. Sedam decenija prolazi bez pravog iskustva. To su generacije.

Vojna u Iranu, koja ulazi u treći mesec, Pekingu daje prozor. Iranci su otkrili načine da zaobiđu američke protivraketne sisteme Patriot i THAAD. Sa jeftinim Šahed dronovima i niskokoštim balističkim raketama. To je lekcija za koju se kineski generali mole - da se moderna odbrana krši sa niskim budžetom, ne samo sa hipersoničnim oružjem.

„NOA (Narodnooslobodilačka armija) ne sme da zanemari odbrambene kapacitete," izjavio je Fu Kjanšao, bivši pukovnik kineskih vazduhoplovnih snaga. Kina za deset godina eksponencijalno povećava napadni arsenal - 1.000 petogeneracijskih nevidljivih lovaca J-20 (približno koliko američki F-35), hipersonične uređaje, nove raketne platforme. Ali odbrana zaostaje. To je priznanje koje u kineskom kontekstu ravno je javnoj samokritici.

Tajvanski analitičar Đijeh Čun veli da će u potencijalnoj konfrontaciji dugometražne rakete i rojevi dronova biti ključni. I tu Kina već ima rešenje - studija na War on the Rocks iz 2025. procenjuje da „kineski civilni proizvođači mogu za godinu dana da proizvedu milijardu naoružanih dronova". Milijardu. Bez vojne mobilizacije. Samo sa prenamenom postojećih fabrika.

Ali ima i druga strana. Kreg Singlton sa Foundation for Defense of Democracies naglašava: „Taktičke pobede ne vode uvek do političkih rezultata." I to je lekcija koju Kina najbolje treba da nauči. Imaš dronove, imaš rakete, imaš lovce - ali nemaš generaciju oficira koji su bili pod ognjenim napadom. To u Korejskom ratu već se videlo - iskusni piloti na inferiornim avionima tukli su prosečne pilote na vrhunskom hardveru.

Za Balkan, ovo je pouka za koju smo platili i prošli i do sada. Armije se kupuju u dućanu. Iskustvo se plaća krvlju. I u momentu kada stignu brojke za dronove i petogeneracijske lovce, problem postaje: za šta i za koga ih imaš. Da li te milijarde dronova će graditi pakete u Bugarskoj ili će štititi Kinu od nečijeg „1979"?

Admiral Samuel Paparo iz američke Indo-Pacifičke komande već to razlikuje: „Dronovi je rat čine drastično skupljim za napadajuću stranu." Prevod: ako Tajvan ima efikasnu odbranu sa rojem dronova, kineski transportni brodovi će platiti skupo. I tu Tajvan zaseg zaostaje - nadležni opisuju sadašnji protivdronski sistem kao „neefikasan". A otvor za manevrisanje za Kinu se dešava baš sada.