Skip to content

BUGARSKA OD MILANA DO TOKIJA ILI SRAMOTA ZA EVROPU

1 min. čitanja
Podeli
BUGARSKA OD MILANA DO TOKIJA ILI SRAMOTA ZA EVROPU

Da li Sofija koristi svoju evropsku poziciju da bilateralne sporove pretvori u evropske uslove, a da se pritom predstavlja kao žrtva nepoštovanja manjinskih prava?

Evropska unija mora da odgovori: da li članstvo daje jednoj državi pravo da postavlja uslove koje sama ne ispunjava?

Evropa treba da bude zajednica ravnopravnih država, a ne instrument političkog pritiska na one koji još čekaju pred njenim vratima!

Bugarska će tražiti ustavne izmene i od svake sledeće zemlje kandidata, od Milana do Tokija.

Bugarska je ušla u Evropsku uniju 1. januara 2007. godine, posle Grčke, Slovenije i Mađarske. U vreme kada su te države pristupale EU, Sofija kao članica nije mogla da uslovljava njihovo članstvo zahtevima za bugarske manjine.

Ali posle ulaska u EU, Bugarska sve aktivnije otvara pitanje bugarskih zajednica u drugim državama.

Hrvatska je Bugare unela u svoj Ustav 2010. godine, pre nego što je 2013. postala članica EU.

Albanija je 2017. godine priznala bugarsku nacionalnu manjinu posle diplomatskih zahteva iz Sofije.

Kosovo se suočilo sa direktnim bugarskim zahtevima za priznavanje bugarske zajednice. U decembru 2023. godine bugarski predsednik Rumen Radev otvorio je i pitanje njenog mesta u ustavnom i zakonskom sistemu Kosova.

Srbija godinama dobija zahteve iz Bugarske za bolju zaštitu prava bugarske manjine.

Moldavija je predmet bugarskih diplomatskih aktivnosti za očuvanje prava bugarske zajednice i statusa regiona Taraklija.

Ukrajina. U junu 2026. godine pojavile su se i medijske informacije da Sofija razmišlja da podršku ukrajinskim pristupnim pregovorima poveže sa dodatnim garancijama za bugarsku manjinu.

Makedonija, za razliku od ovih primera, suočena je sa konkretnim uslovom: unošenje Bugara u Ustav da bi prešla u sledeću fazu pristupnih pregovora sa EU.

Bugarski Ustav ne navodi poimenično nacionalne manjine. Istovremeno, pitanje prava lica koja se samoidentifikuju kao Makedonci u Bugarskoj godinama je predmet primedbi evropskih institucija.

Ako Sofija smatra da je poimenično ustavno upisivanje neophodna garancija za Bugare u Makedoniji, zašto taj princip ne primeni u sopstvenom Ustavu?

Evropska unija treba jasno da objasni gde je granica između zaštite manjinskih prava i korišćenja pristupnog procesa za rešavanje bilateralnih sporova.