Skip to content

Pročida kod Napulja: ostrvo na koje se Peres-Reverte vratio posle dve decenije, s bivšim zatvorom na steni i ribarskom lukom u pastelnim bojama

1 min. čitanja
Podeli
Pročida kod Napulja: ostrvo na koje se Peres-Reverte vratio posle dve decenije, s bivšim zatvorom na steni i ribarskom lukom u pastelnim bojama

Svi idu na Kapri. Neki na Iskiju. Između njih, pola sata trajektom od Napulja, stoji Pročida, ostrvo sa oko 10.000 stanovnika na koje se španski pisac Arturo Peres-Reverte vratio posle dve decenije da predstavi novi roman. „Moja otadžbina je Mediteran”, kaže bivši ratni dopisnik.

Roman se zove „Najopasnija hipoteza” i prati šesnaestogodišnjeg Kala Gadeu, koji pronalazi oca kojeg nikad nije upoznao i s njim kreće da plovi Mediteranom. Izbor ostrva nije slučajan. Elza Morante je ovde smestila svoje „Arturovo ostrvo”, a ulice i pejzaži vide se u „Talentovanom gospodinu Ripliju” i „Poštaru”.

Godine 2022. Pročida je bila italijanska prestonica kulture, prvi put da ta titula ode na ostrvo. Titula koja obično ide gradovima završila je kod 10.000 ljudi i nekoliko luka.

Put počinje na Marini Grande, glavnoj luci. Pogled gore ide ka Tera Murati, istorijskom jezgru na vrhu stene, s nekadašnjom palatom d'Avalos: prvo plemićka rezidencija, kasnije zatvor. Slika s mora je surova i lepa u isto vreme. Ogromna zgrada s redovima malih prozora, nad stenom koju more jede.

Marina Koričela je ribarska luka s pastelnim kućama i žutom kupolom crkve Santa Marija dele Gracije. Stepenice, sokaci, terase do same vode. Ovo je razglednica koja završava na svakom telefonu.

Ostrvo je vulkansko, s plažama kao što su Kjajolela, Poco Vekio, Čiračo i Čiračelo. Od Kjajolele pešački most vodi do rezervata Vivara, ali ulaz je ograničen i s terminima, pa se ne kreće bez provere.

Za boravak preporuke idu ka La Casa sul Mare, palati iz 18. veka pretvorenoj u butik-hotel sa deset soba. Za jelo, sveža riba u Gorgoniji i zec u La Pergoli, lokalni coniglio alla procidana. Dva dana su, kažu, minimum. Za ostrvo od nekoliko kvadratnih kilometara, to dovoljno govori o tempu.

Makedonac svoj Mediteran obično meri do Halkidikija. Pročida podseća da ovo more ima i mesta gde zatvor, ribar i roman stoje jedan pored drugog. Da li je Peres-Reverte u pravu da je to otadžbina, a ne destinacija?