Skip to content

Kuka Gotor pretvorila bivšu farmu svinja kod Madrida u seoski dom: biblioteka od oraha po uzoru na Betmenovu pećinu i tapiserija iz 17. veka

1 min. čitanja
Podeli
Kuka Gotor pretvorila bivšu farmu svinja kod Madrida u seoski dom: biblioteka od oraha po uzoru na Betmenovu pećinu i tapiserija iz 17. veka

Kuka Gotor je studirala modu u Parizu, živela u Madridu i devedesetih radila kao dizajnerka, između ostalog i za Oscar de la Rentu, pre nego što je osnovala sopstveni brend. A onda je izabrala selo. Sa suprugom Hoseom Viljasenjorom, sa kojim uskoro slavi 23 godine braka, kupila je bivšu farmu svinja u Kastilji-La Manči, na 40 do 60 minuta od Madrida. Objašnjenje je praktično do kosti: niži troškovi života dozvoljavaju im da imaju „deset puta više stvari”.

Tamo su se preselili pre 21 godinu, oko rođenja ćerke Klotilde; druga ćerka je Himena, a modni zanat danas nastavlja jedna od njih. Imanje ima oko tri hektara, od kojih su dva maslinjaci. Sama Kuka, sestra od strica Karmen Martinez-Bordju i sestra Počola, kuću opisuje kao klasičan, funkcionalan seoski dom, pomešan sa sasvim savremenim predmetima.

Priča zvuči poznato i na Balkanu, samo u obrnutom smeru: dok se mnoga sela prazne, jedna porodica iz madridskih krugova svesno bira staru farmu i maslinu umesto stana u centru. Da li je selo beg samo za one koji mogu da ga priušte - ili je odluka koja čeka da je neko donese prvi?

Salon sa bibliotekom

Zidovi u salonu su boje peska, tavanice su sa gredama od tamnog drveta, a pod je od rustičnih pločica od pečene zemlje. Srce prostorije je biblioteka od oraha koja pokriva glavni zid. Inspiracija je bila Betmenova pećina - ali umesto jednih skrivenih vrata, par je ugradio prava starinska vrata. Tu su i klizne drvene merdevine, uljana slika mrtve prirode u pozlaćenom ramu i zidani kamin.

Salon sa bibliotekom od oraha i persijskim tepisima

Persijski tepisi sa crvenim geometrijskim šarama odvajaju zone, a krem sofe i niske konzole propuštaju svetlost kroz prostor. Rešenje koje ne traži palatu: jedan veliki tepih može da napravi „sobu u sobi” i u stanu od 60 kvadrata.

Kutak kao muzej

U salonu visi tapiserija iz 17. veka sa zelenim i zlatnim botaničkim motivima, postavljena na bordo kožu. Pored nje stoje okrugli sto sa stolicama, starinska vitrina-bar na ukrašenom sanduku i konzola sa srebrnim predmetima i kolekcionarskim bokalima.

Trpezarija

Ovalni sto boje slonovače ima strugane noge i okružen je stolicama u stilu Luja XVI, tapaciranim crvenim plišom. Na njemu stoji srebrni svećnjak sa više krakova i sveće mahovinastozelene boje. Vitrina od oraha čuva nasleđeni porcelan i keramiku, a na žutim zidovima simetrično vise slike u pozlaćenim ramovima.

Porodična istorija je doslovno izložena. U vitrini izrađenoj po meri stoje relikvija pape Lune, sa kojim Kuka deli granu očeve porodice, i starinska sveštenička odežda sa vezom od zlatnog konca.

Spavaće sobe i kupatilo

Glavna spavaća soba ima krevet u kolonijalnom stilu sa uzglavljem od kovanog gvožđa, mesinganim šipkama, medaljonima od patinirane bronze i belim pamučnim baldahinom, na nežnožutim zidovima. Persijski tepih prigušenih boja stapa se sa podom.

U kupatilu se spajaju drvo, mermer i ručno rađena keramika: dupli lavabo po meri sa rešetkastim vratancima i belom mermernom pločom, pločice od pečene zemlje oko ogledala, staklene tegle, sušena biljna vlakna i peškiri sa monogramom. Gostinska soba ima uzglavlja od tamnog oraha pravih linija, sanduke i noćne stočiće, prekrivače sa cvetnim šarama, kapitoniranu klupu, karirano ćebe boje bakra i tepih boje maline.

Trem sa pergolom i skulpturom od kovanog gvožđa

Život napolju

Napolju je pod od pečene zemlje, nameštaj je od punog drveta, a pergole su obrasle lozom. Sa tavanice trema visi skulptura od kovanog gvožđa Fernanda Suareza, a na staklenom stočiću stoji skulptura od sušenog cveća u zarđalom limu.

Ovo nije dom iz kataloga. To je kuća koja se skupljala 21 godinu, predmet po predmet, sa rešenjima koja svako može da pozajmi: tepih koji deli sobu na zone, topla boja zidova koja omekšava svetlost, stara vrata koja ponovo dobijaju posao.