Skip to content

Obnovljivi kapaciteti rastu brže od plana - sada mreža mora da ih stigne

1 min. čitanja
Podeli
Obnovljivi kapaciteti rastu brže od plana - sada mreža mora da ih stigne

Makedonija beleži brži rast instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora od predviđenog, a to je, prema ministarki energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanji Božinovskoj, potvrdio i Sekretarijat Energetske zajednice. Poruku je ministarka objavila na društvenim mrežama i ponovila na petoj Godišnjoj solarnoj konferenciji Makedonske solarne asocijacije „Solar Makedonija”.

Prema oceni Energetske zajednice, udeo obnovljive energije u proizvodnji električne energije porastao je sa 25,9% u 2022. na 32,2% u 2023. godini. Izveštaj izdvaja Makedoniju i Albaniju kao zemlje sa vodećim razvojem solarnih fotonaponskih kapaciteta u regionu. Udeo obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u 2023. godini iznosio je 20,2%.

Tu počinju brojke koje traže drugo čitanje. Ministarka govori o nacionalnom cilju od 38% obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije do 2030. godine. U materijalu o oceni Energetske zajednice i ažuriranom Nacionalnom planu za energiju i klimu (NPEK) 2025-2030, cilj za 2030. naveden je kao 31,6%. Koja brojka važi i da li je reč o istoj meri? I još jedna sitnica: najsvežije brojke u oceni su iz 2023. godine, a ove godine je 2026.

Druga poruka je važnija od pohvale. Božinovska je upozorila da obnovljivi kapaciteti ne mogu neograničeno da rastu ako mreža nije spremna da bezbedno prihvati dodatnu električnu energiju. Zato se najavljuju godišnji planovi razvoja energetske infrastrukture, kojima će se unapred znati gde ima prostora za priključenje, u kom roku i kakva je infrastruktura potrebna. Cilj je da se napusti pristup u kojem elektrana može biti izgrađena pre nego što je rešeno pitanje priključka i stabilnosti mreže.

Ažurirani NPEK predviđa postepeno napuštanje uglja do 2030. godine, baterijsko skladištenje, modernizaciju prenosne i distributivne mreže i elektrifikaciju saobraćaja. Cilj za ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte u 2030. godini je 6,72 miliona tona CO₂-ekvivalenta, što je smanjenje od 46,1% u odnosu na 1990. godinu.

Obnovljivi kapaciteti rastu brže od planova i to je dobra vest. Loša je što plan za mrežu tek dolazi. Koliko investitora već čeka na priključak, i ko će platiti ako mreža ne izdrži energiju koju svi tako brzo proizvode?