Skip to content

Starship prvi put stigao u orbitu, pa se vratio ranije: 26 novih satelita Starlink gore, akcije SpaceX-a u minusu

1 min. čitanja
Podeli
Starship prvi put stigao u orbitu, pa se vratio ranije: 26 novih satelita Starlink gore, akcije SpaceX-a u minusu

Starship, mega-raketa kompanije SpaceX, u ponedeljak je prvi put stigla u orbitu oko Zemlje. Poletanje iz južnog Teksasa prošlo je kroz sve rane provere, ali ubrzo posle razdvajanja gornji stepen izgubio je jedan od šest motora Raptor. Kompanija je prvo prekinula pokušaj ulaska u orbitu - a nekoliko minuta kasnije ipak je odlučila da nastavi.

Raketa je stigla gore i pustila svih 26 novih satelita Starlink treće generacije, i uspela da se poveže sa svakim od njih. Plan je bio da gornji stepen obiđe Zemlju šest puta za devet sati. Oko sat i po posle poletanja, SpaceX je odlučio da ga spusti ranije. „Timovi će bezbedno spustiti Starship u unapred odobrenu zonu u Tihom okeanu posle 3 sata u orbiti”, objavila je kompanija na X.

Zašto je ovo važno? Novi sateliti V3 moćniji su od prethodnih, kojima je izgrađena mreža od 10.000 satelita. Prema kompaniji, jedno puno lansiranje Starshipa sa V3 dodaje kapacitet koliko 20 letova Falcon 9 sa starijim mini-verzijama V2. Novi sateliti trebalo bi da počnu da služe korisnicima u narednih nekoliko nedelja. Prvi stepen, Super Heavy, posle razdvajanja vratio se ka obali Meksičkog zaliva i izveo simulirano sletanje na vodu - najčistije dosad za verziju V3, koja se testira od maja.

Ovo je bio treći test V3 i drugo lansiranje otkako je SpaceX izašao na berzu sa najvećom inicijalnom javnom ponudom u istoriji. Akcije su u ponedeljak ujutru skočile preko 1 odsto, a zatim pale u minus čim je kompanija skratila prvi orbitalni let. To je nova realnost za Maska: svaka odluka u kontrolnoj sobi sada ima i cenu na berzi.

Ambicije nisu male. Mask želi da Starship - najmoćnija raketa ikada izgrađena - jednog dana leti hiljadama puta godišnje. Zato je sklopio dogovor sa Luizijanom o novom kompleksu Starbase, mnogo većem od onog u Teksasu, u koji kompanija planira da uloži 100 milijardi dolara (oko 87 milijardi evra), sa početkom gradnje sledeće godine. Od Starshipa zavise NASA-ine misije na Mesec, ali i ideje poput centara podataka na satelitima u orbiti. Pitanje je sada da li raketa koja se u poslednjem trenutku predomišlja zaista može da leti hiljadama puta godišnje.