Skip to content

Meta placa 18 milijardi za zastitu dece, a cela konstrukcija stoji na tehnologiji koja ne radi

1 min. čitanja
Podeli
Meta placa 18 milijardi za zastitu dece, a cela konstrukcija stoji na tehnologiji koja ne radi

Meta se nagodila za 18 milijardi dolara (oko 16,6 milijardi evra) sa 29 americkih drzava po tuzbi za bezbednost dece. Nagodba je najveca te vrste do sada, a firma se obavezala pred 52 tuzioca da ce iz korena promeniti nacin na koji maloletnici koriste Instagram i Facebook. Priznanja krivice nema.

Brojka zvuci ogromno dok se ne pogleda raspored isplate. Osamnaest milijardi placa se kroz deset godina. „Cinjenica da se placa tokom deset godina zaista otupljuje finansijski udarac velike brojke, posebno u poredjenju sa godisnjim prihodom Mete”, izjavila je Dzesika Nol, advokatica za tehnoloske sporove u firmi Withers. Prihod Mete je 2025. godine premasio 200 milijardi dolara. Dakle, obaveza iznosi ispod jedan odsto godisnjeg prihoda, rasporedjena kroz jednu deceniju.

Sta se ovde zaista placa? Prema Nol, tuzioci dobijaju politicku pricu - izvukli su veliku korist za javnost. A Meta kupuje nesto skuplje od novca: izlaz iz sudjenja na kojem je mogla pasti presuda o ustavnim zastitama koje platformi dozvoljavaju da ne odgovara za ono sto korisnici objavljuju. „To je moglo biti egzistencijalno, potencijalno, ne samo za Metu vec za svaku tehnolosku firmu koja ima proizvod koji komunicira sa korisnicima”, kaze advokatica. Drugim recima: 18 milijardi da se ne odgovori na pitanje.

Promene koje Meta obecava su konkretne. Predefinisano ogranicenje od dva sata dnevno. Podsetnici na svakih 15 minuta. Profili koje firma prepozna kao maloletnicke bice blokirani preko noci, izmedju ponoci i 6 ujutru, a obavestenja ce im biti iskljucena tokom skolskih casova, od 8 do 15. Tinejdzeri nece videti brojeve dopadanja - ni svoje, ni tudje.

Cela konstrukcija stoji na jednoj stvari koja ne radi. Svaka od ovih mera zahteva da platforma prvo zna ko je dete, a ko odrasla osoba. „Promene izgledaju odlicno na papiru, ali sve zavise od uspesne, efikasne i nepristrasne tehnologije za proveru uzrasta”, kaze dr Aleksis Ingber, profesorka komunikacija na univerzitetu Sirakuza. „Nacin na koji to trenutno radimo nije zaista efikasan... ove tehnologije uglavnom su zakazivale.”

Nacini koji postoje su tri i svaki ima svoju cenu. Biometrijsko skeniranje - selfi koji te meri. Provera licne karte. Ili analiza ponasanja, koja ume da proglasi odraslog detetom i obrnuto. Prva dva zahtevaju da deca, i odrasli, predaju osetljive dokumente trecem licu samo da bi otvorili aplikaciju. Kada je Discord pokusao da uvede globalnu proveru uzrasta ove godine, morao je da je odlozi nakon pobune korisnika.

Problem sa biometrijom nije to sto moze da procuri. Problem je sto se, za razliku od lozinke, lice ne menja. Ako jednom izadje baza sa skeniranim licnim kartama i licima maloletnika, steta nema rok trajanja.

Poslednji detalj govori celu pricu o tome kako Meta shvata sopstvenu nagodbu. Firma sada placa celostranicne oglase u novinama u kojima poziva TikTok i YouTube da usvoje ista pravila - bez pominjanja da je svoja usvojila nakon tuzbe. I to nije samo marketing: prema ugovoru, oko 30 odsto isplate zavisi od toga da li ce se konkurenti uskladiti. Dakle, firma ima bukvalan finansijski razlog da gura druge ka istoj obavezi. Kada je kazna konstruisana tako da kompanija profitira od moralnog stava, tesko je reci da li je to regulacija ili pregovaranje.