Skip to content

Paprika se otkupljuje po 17 denara, SDSM traži interventni otkup po 30: opozicija govori o paprici, vlast odgovara brojkom za grožđe

1 min. čitanja
Podeli
Paprika se otkupljuje po 17 denara, SDSM traži interventni otkup po 30: opozicija govori o paprici, vlast odgovara brojkom za grožđe

Sedamnaest denara za kilogram. Toliko se plaća paprika u Obršanima i Debreštu, dok deo roda truli neprodat. Lider SDSM Venko Filipče predložio je interventni otkup sa zagarantovanom cenom od 30 denara za kilogram i obeštećenje za uništeni rod.

Razlika između te dve brojke je gotovo dvostruka. Pitanje koje nijedna strana u ovoj raspravi ne odgovara jeste zašto je tržišna cena tako niska - da li zato što ima prekomerne proizvodnje, zato što su prerađivački kapaciteti zatvoreni, ili zato što otkupljivači znaju da proizvođač nema gde da ode sa robom koja se kvari za nekoliko dana.

„Poljoprivrednici traže pomoć, traže rešenje i traže da ih neko sasluša. Vlast ih ignoriše”, izjavio je Filipče, dodajući da je SDSM spremna da podnese predlog zakona u Sobranju.

Dve verzije iste žetve

Vlada priču priča drugačije. Ministar poljoprivrede Borče Serafimovski je ove nedelje saopštio da je više od 54 miliona kilograma grožđa već preuzeto od domaćih vinarija ili plasirano na strana tržišta - što je podatak o grožđu, a ne o paprici.

I tu je tihi problem. Opozicija govori o paprici i duvanu, vlast odgovara brojkom za grožđe. Obe strane govore istinu, ali o različitim kulturama, i u tom mimoilaženju niko ne odgovara na konkretno pitanje: koliko tona paprike je dosad otkupljeno i po kojoj ceni.

Spisak problema koji navodi Filipče ne odnosi se samo na jednu kulturu - grožđe, mleko, pšenica, rano povrće, duvan, sve sa istim obrascem: problem sa plasmanom, pritisnuta cena, i neisplaćene ili smanjene subvencije. U Debreštu su, kažu iz opozicije, proizvođači duvana potpuno izgubili rod od letnjih nevremena.

Interventni otkup je alat koji postoji upravo za ovakve situacije, i nije ga izmislila jedna partija - korišćen je i ranije, od strane različitih vlada. Ali on je i najskuplji mogući odgovor: država plaća razliku u ceni za proizvod koji je tržište odbacilo. Ako se to ponavlja svake sezone, za svaku kulturu, onda intervencija nije rešenje nego godišnji trošak.

Prava mera toga koliko se ozbiljno shvata problem biće vidljiva tek u Sobranju. Predlog zakona koji podnosi opozicija u septembru ima tačno određenu sudbinu ako većina ne želi da ga otvori - i to će pokazati da li je reč o rešenju ili o poziciji pred biračima iz poljoprivrednih opština.