Skip to content

Zelenski: Rusija može da rasporedi 50.000 severnokorejskih vojnika, a Pjongjang je već zaradio 10 milijardi dolara od rata

1 min. čitanja
Podeli
Zelenski: Rusija može da rasporedi 50.000 severnokorejskih vojnika, a Pjongjang je već zaradio 10 milijardi dolara od rata

Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija uskoro mogla da rasporedi do 50.000 elitnih severnokorejskih vojnika. Ako je brojka tačna, to je najveća borbena sila koju je Pjongjang poslao van svojih granica u svojoj istoriji.

Dosadašnji bilans izgleda ovako: oko 13.000 severnokorejskih vojnika poslato je u rusku Kursku oblast krajem 2024. godine. Od njih je, prema procenama, između 2.300 i 3.000 ubijeno, a 1.500 ranjeno. Ukrajinska vojna obaveštajna služba tvrdi da u Rusiji još uvek ima oko 8.500 severnokorejskih vojnika raspoređenih u četiri brigade, koji trenutno ne učestvuju u borbama na ukrajinskoj teritoriji.

Cena jednog vojnika

Analitičari procenjuju da je Severna Koreja zaradila skoro 10 milijardi dolara od prodaje oružja i slanja vojnika u Rusiju u periodu od dve i po godine. To je oko jedne trećine godišnjeg bruto domaćeg proizvoda zemlje. Kim Džong Un je našao izvozni proizvod za koji mu ne treba ni fabrika ni tehnologija - samo ljudi koji ne smeju da odbiju.

Samo dvojica severnokorejskih vojnika zarobljena su živa od strane ukrajinskih snaga. Obojica odbijaju povratak kući, jer strahuju da će njihove porodice biti kažnjene. Jedan od njih je izjavio: „Za nas je odlazak u zarobljeništvo zločin. To jednostavno nije opcija.”

Pročitajte tu rečenicu još jednom. Ne plaši se neprijatelja - plaši se sopstvene države.

Šta dobija Pjongjang osim novca

Računica nije samo finansijska. Slanje vojnika daje Kimu geopolitičku nezavisnost od Pekinga i postavlja ga kao ravnopravnog sagovornika sa Putinom i Si Đinpingom. Rusija, sa svoje strane, gubi oko 6.000 ljudi mesečno - više nego što uspeva da regrutuje. Strani vojnici nisu luksuz, nego neophodnost.

Balkan zna ovu scenu napamet: kada se jedan rat ne može dobiti sopstvenim ljudima, uvoze se tuđi. Novo je ovde to što drugi pošiljalac naplaćuje u devizama, a ne traži teritoriju.