Snimak ih našao za jedan dan: dvojica maloletnika i 20-godišnjak osumnjičeni za surovo prebijanje u Gostivaru
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
04.08.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
04.08.2026
03.08.2026
03.08.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Pomorska blokada na Hormuzskom tesnacu, jednoj od najkritičnijih tačaka svetske ekonomije, se ukida. To je najavio američki predsednik Donald Tramp, dodajući da Bela kuća priprema konačnu odluku za dogovor sa Iranom. Sastanak će se održati u takozvanoj Situation Room, sa najbližim savetnicima, a agenda obuhvata celosnu procenu potencijalnog akorda koji bi mogao da reotvori jedan od najkritičnijih morskih prelaza na planeti.
Uslov sa američke strane je jasan: Iran mora prihvatiti da nikada neće posedovati nuklearno oružje, a Hormuzski tesnac odmah mora biti otvoren za slobodan prolazak brodova u oba pravca. Bez taksi, bez zadržavanja, bez zadrški. Tramp tvrdi da su američke snage već detonirale veliki broj mina u tesnacu, i Iran mora da ih ukloni ili uništi preostale.
„Brodovi zaglavljeni u tesnacu zbog naše neverovatne i nevidene blokade, koja se sada ukida, mogu da započnu proces vraćanja domu", izjavio je Tramp. Za globalne pazare, ovo je ogromna vest. Oko trećine svetskog naftnog izvoza i značajan deo tečnog prirodnog gasa prolazi kroz Hormuz. Svaka blokada, mina ili vojni incident u toj zoni odmah diktira cene goriva - i inflaciju.
Najdelikatniji deo poruke odnosi se na iranski obogaćeni uranijum, koji Tramp nazva „nuklearna prašina". On tvrdi da materijal leži duboko pod zemljom, pod planinama srušenim po američkom vazdušnom udaru sa B-2 bombarderima pre 11 meseci. Prema njegovom planu, SAD će ga izvaditi u koordinaciji sa Iranom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, i uništiti. Samo Amerika, tvrdi Tramp, zajedno sa Kinom, poseduje mehaničku sposobnost da to napravi - signal da bez Vašingtona, nikakvo razrešenje nije moguće.
Iran, kako se i očekivalo, ne igra po američkom scenariju. Teheran traži konkretne korake, ne samo javne izjave. Iranska strana insistira da dogovor uključuje stvarno oslobađanje od pritiska, otvaranje pomorske trgovine i jasne garancije da se vojna eskalacija neće vratiti čim brodovi krenu. To je logičan zahtev - iransko poverenje u američka obećanja je, blago rečeno, tanko.
Dve strane igraju različitu igru. Tramp hoće da predstavi dogovor kao američku pobedu: Iran bez nuklearnog oružja, Hormuz otvoren, mine otklonjene, uranijum uništen. Iran ne hoće da izgleda da kapitulira pod američkim pomorskim pritiskom. To je simulirana diplomatska igra u kojoj svaki mali gest ima četiri sloja prevoda.
Za balkanske zemlje - koje geopolitički zavise od stabilnih cena nafte i gasa - ovaj dogovor, ako se desi, biće jedna od najvažnijih vesti godine. Ako se ne desi, Hormuz ostaje žarište odakle kriza može da eksplodira u časovima. Sastanak u Situation Room sada je kritičan momenat.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Isto more, ista nedelja, tri brojke koje se razlikuju osmostruko. A prvi konkretan potez Evrope je da Italija zatvori granicu...
Dva do devet centi za kilovat-sat, naspram svetskog proseka od 17. Obećanje je čista struja; uslov koji postavlja Bavarska jeste...
Gana, Senegal, Libija, Uganda... i Crna Gora. Dve balkanske zemlje koje se najglasnije obraćaju EU razmatraju se kao mesta gde...
Jedan procentni poen razlike nije zemljotres. Ali kada je prvi posle skoro deset godina, bitan je trend, ne poen. Podrška...
Dvojica koji se profesionalno predstavljaju kao neko drugi tvrde šta im je rekla Merkel. Problem za priču je što je...
Još jedan santimetar naniže i „Pakš“ prvi put u 44 godine potpuno staje. Ne zbog kvara ili sankcija, nego zato...
Pseudonimi, mape sa zakopanim oružjem, koordinator preko šifrovane aplikacije. Evropol prati model u kome mladi izvršioci gotovo nikada nisu plaćeni,...
Dogovor „avioni za dronove“ visio je mesecima. Čim je Sofija pokazala interes za iste lovce, Ukrajina se iznenada setila da...
Stopa fertiliteta u EU pala je na 1,34 deteta po ženi, a u Južnoj Koreji se vrtići pretvaraju u domove...
Nemačke fabrike već smanjuju proizvodnju jer reke nema. Kada Evropa štetu meri u milijardama, vredi pitati ko kod nas računa...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.