Skip to content

Američki dug stigao je do 40 biliona dolara: kamata već košta više od budućnosti

1 min. čitanja
Podeli
Američki dug stigao je do 40 biliona dolara: kamata već košta više od budućnosti

Četrdeset biliona dolara. Toliko iznosi javni dug Sjedinjenih Američkih Država, saopštilo je američko Ministarstvo finansija. Brojka je toliko velika da prestaje da znači nešto - i upravo to je problem sa njom.

Prag je dostignut mnogo ranije nego što je iko predviđao. Budžetska služba Kongresa računala je da će stići tamo tek u fiskalnoj 2028. godini. Stigli su sada. Poslednji bilion natrpao se za pet meseci.

Kamata je priča, ne dug

Dug sam po sebi je star problem i Amerika sa njim živi decenijama. Ono što se promenilo je cena njegovog držanja. Posle podizanja kamatnih stopa kojima su Federalne rezerve gušile inflaciju, trošak kamata ove fiskalne godine očekuje se da po prvi put pređe jedan bilion dolara - trostruko više nego pre pet godina.

Mark Goldvin iz organizacije koja prati federalni budžet rekao je to bez zaobilaženja: troši se znatno više na servisiranje starih dugova nego na investicije u budućnost. To je rečenica koju svako ko je ikada vukao kredit sa kartice drugom karticom razume odmah, bez ekonomskog rečnika.

Kako se stiglo dovde

Uzroci su se gomilali godinama i ne pripadaju jednoj stranci. Starija populacija i viši troškovi za penzije i zdravstvo. Poreska reforma iz 2017. godine. Pandemijski paketi dve administracije. Zakon iz 2025. godine sa pompeznim imenom. Svaki korak bio je razuman u trenutku kada se pravio - što je gotovo uvek slučaj sa dugom.

Majkl Piterson, izvršni direktor fondacije koja prati fiskalnu održivost, izračunao je da će pri ovom tempu dug za samo šest godina stići do 50 biliona. Pre manje od deset godina bio je na 20.

Zašto ovo ne ostaje u Vašingtonu

Viši prinosi na američke obveznice nisu zatvoreni u jednu državu. Oni su podigli cenu pozajmljivanja kroz celu ekonomiju - hipoteke, automobilske kredite, kredite za biznise. A 2025. godine „Mudis\" je snizio američki kreditni rejting, čime je zemlja izgubila poslednji savršen rejting koji je imala.

Kada najveća ekonomija sveta plaća skuplje da bi se zadužila, niko niže u lancu ne plaća jeftinije. Da li iko u ovom regionu prati ovu brojku sa istom pažnjom sa kojom prati kurs evra?