Skip to content

Ideja iz 1964, 14 propalih tendera: država će sama graditi Čebren, kamen temeljac najavljen za sledeću godinu

1 min. čitanja
Podeli
Ideja iz 1964, 14 propalih tendera: država će sama graditi Čebren, kamen temeljac najavljen za sledeću godinu

Ideja o Čebrenu datira iz daleke 1964. godine. Od tada su se promenile države, sistemi i generacije političara, a hidroenergetski sistem Čebren i Galište ostao je ono što je i danas - najava. Sada premijer Hristijan Mickoski kaže da je „pravo vreme” da država napravi „hrabriji korak” i sama bude investitor, posle 14 neuspešnih tendera u potrazi za privatnim partnerom.

„Smatram da imamo finansijske institucije koje žele da finansiraju ovaj projekat, a jedna od njih je i razvojno-finansijska institucija Vlade SAD, DFC”, izjavio je Mickoski, ističući da američka korporacija ima portfolio od preko 220 milijardi dolara. Ako sve bude po planu, kamen temeljac mogao bi da bude postavljen sledeće godine.

Brojke, ali ne i finansijska konstrukcija

Vlada tvrdi da je interna stopa povrata projekta dvocifrena, a neto sadašnja vrednost pozitivna. Još u junu Mickoski je govorio o investiciji koja bi, zajedno sa kamatama, mogla da dostigne do 1,5 milijardi evra. Regulatorna komisija za energetiku, pak, predlaže da se u finansiranje uključe i građani, preko akcija.

Ono čega nema jeste zatvorena finansijska konstrukcija. „Zainteresovane institucije” i „ako sve bude kako treba” nisu ugovor o kreditu. I sam premijer priznaje da je to projekat „koji će trajati više vlada”. Da li će onaj ko postavi kamen temeljac biti i onaj ko će ga pustiti u rad?

Premijer navodi i koristi: odličan rezervoar energije za sistem i dodatne količine vode koje bi se, u uslovima klimatskih promena, mogle koristiti i za navodnjavanje Tikveškog polja.

Paralelno, AD ESM počinje treću fazu revitalizacije hidroelektrana: sa 46 miliona evra biće zamenjena zastarela oprema u šest velikih centrala u sistemima „Mavrovo”, „Crni Drim” i „Tikveš”. To je konkretna investicija u nešto što već postoji, i možda najrealniji deo cele energetske priče.

Čebren je test institucionalne memorije. Više od šest decenija posle prve ideje i 14 tendera kasnije, pitanje nije da li projekat ima smisla. Pitanje je da li će ovog puta neko staviti novac na sto pre nego što ga sledeći izbori pretvore u još jednu najavu.