Skip to content

Sef CIA sleteo u Moskvu bez najave: Poslednji put kada se to dogodilo, usledio je rat

1 min. čitanja
Podeli
Sef CIA sleteo u Moskvu bez najave: Poslednji put kada se to dogodilo, usledio je rat

Direktori CIA ne lete u Moskvu na protokolarni sastanak uz kafu. Kada se to dogodi, obicno znaci da nesto drugo vec ne funkcionise.

Dzon Retklif, direktor americke Centralne obavestajne agencije, u utorak je bio u Moskvi. Poseta nije bila najavljena. Prema pisanju americkih medija koji se pozivaju na neimenovane izvore, on je upozorio Rusiju da ne napada saveznike NATO-a i zatrazio od Kremlja da smanji vojni i finansijski doprinos Iranu.

Tajnost koja je sama po sebi poruka

Nacin na koji je poseta organizovana govori koliko i sadrzaj. Zapadni mediji objavili su da je vojni avion poleteo iz Rige. Kijev je, navodno, zamoljen da privremeno zaustavi bespilotne napade na Moskvu i druge ruske regione - kako bi americka delegacija bezbedno prosla.

Zastanite na toj recenici. Ukrajina, usred rata, dobija zahtev da nekoliko sati ne gadja kako bi sef CIA mogao da sleti u glavni grad neprijatelja. To nije diplomatski detalj, to je slika toga ko se kome i koliko obraca u ovom ratu.

Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, potvrdio je da je Retklif doputovao na razgovore „izmedju bezbednosnih sluzbi” i naglasio da se Vladimir Putin nije sastao sa americkim zvanicnikom. To „nije se sastao” pazljivo je plasirano - Moskva zeli da pokaze da nije ona ta koja trazi.

Poslednji put kada se ovo dogodilo, usledio je rat

Ovo je gotovo sigurno prvo Retklifovo putovanje u Moskvu u ovoj funkciji. Prethodni put kada je direktor CIA otisao tamo bila je 2021. godina, kada se Vilijam Berns sastao sa Putinom. Tadasnji americki predsednik Dzo Bajden poslao ga je sa zadatkom da spreci eskalaciju oko Ukrajine. Znamo kako se zavrsilo.

To ne znaci da se istorija automatski ponavlja. Znaci da je kontekst u kojem se salje takav covek prepoznatljiv: kada su redovni diplomatski kanali zapuseni, salje se obavestajac - jer on moze da kaze stvari koje ambasador ne sme i da cuje stvari koje ministar nece priznati.

Baltik, Iran i hibridni front

Prema „Politiku”, upozorenje se odnosilo na mogucu eskalaciju koja ukljucuje balticke clanice NATO-a. „Vol strit dzurnal” je, pak, objavio obavestajne procene da Rusija priprema nove talase mobilizacije i testiranje granica NATO-a preko hibridnih operacija sirom Evrope.

Istog dana u Moskvu je stigao i Pol Ricard Galager, vatikanski sekretar za odnose sa drzavama, na razgovore sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom. Vatikan je ponudio spremnost Svete stolice za posredovanje za mir u Ukrajini. Kada Vasington salje obavestajca, a Vatikan salje diplomatu, iste nedelje, u isti grad - to nije slucajnost u rasporedu.

Makedonija je clanica NATO-a. Testiranje granica Alijanse preko hibridnih operacija nije apstrakcija iz izvestaja, to je kategorija u koju ulaze sajber-napadi, dezinformacije i pritisak na energetsku infrastrukturu. Da li nase institucije prate ove procene sa istom ozbiljnoscu sa kojom ih prate saveznici koji ih proizvode - ili cekamo da nam ih neko prevede kada vec bude kasno?