Skip to content

Suša uništila do 90 odsto useva u Bosni: „Nemamo čemu da se nadamo”

1 min. čitanja
Podeli
Suša uništila do 90 odsto useva u Bosni: „Nemamo čemu da se nadamo”

Do 90 odsto useva u Bosni i Hercegovini je uništeno. Ne oštećeno, ne smanjeno - uništeno. Dug toplotni talas i meseci bez ozbiljne kiše odneli su poljoprivrednu godinu u Semberiji, Posavini i Lijevče Polju. Najteže je pogođen kukuruz: stabljike su se osušile, a na mnogim njivama klip se uopšte nije formirao.

„Gorivo je stiglo do 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo čemu da se nadamo”, izjavio je Željko Stanić, predsednik udruženja poljoprivrednika iz Semberije. On upozorava da bez pomoći države proizvođači propadaju, i podseća na prethodne katastrofe posle kojih pomoć nikada nije stigla.

Ne radi se samo o kukuruzu

Prolećne kulture su propale u potpunosti. Prinos soje je prepolovljen zbog toplotnog stresa. Baštovani koji nemaju siguran pristup podzemnoj vodi ostali su bez paprike, paradajza i kupusa. Oštećeni su i voćnjaci u planinskim delovima - oni koji obično preživljavaju sušu bolje od polja.

Tu priča prestaje da bude poljoprivredna i postaje ekonomska. Kukuruz i soja su osnova ishrane za goveda, svinje i živinu. Kada ih nema, cena koncentrovane stočne hrane ide naviše - brzo. Poljoprivrednici već upozoravaju da će nedostatak silaže naterati deo njih da rasprodaju mlečna grla ili da pribegnu prinudnom klanju.

Postoji i zdravstveni sloj koji retko stiže do naslova: rizik od mikotoksina i aflatoksina u onom malo hrane što je ostalo. To znači da ni preživeli prinos nije automatski upotrebljiv.

Ko odgovara

Odgovor vlasti je prepoznatljiv svakome ko živi u ovom regionu. I na entitetskom i na državnom nivou odgovornost se preusmerava ka nižim nivoima, a stvar staje u administrativnom čvoru. Niko nije rekao ne - jednostavno niko nije rekao ni da.

A koren problema je stariji od ove suše. Bosna i Hercegovina nema sistemsku infrastrukturu za navodnjavanje. Ogromna većina gazdinstava zavisi od toga šta će dati vreme. To nije vremenska nepogoda, to je odluka koja nije doneta trideset godina unazad.

Suša ne staje na granici

Ekonomisti upozoravaju da će rast cena hrane da se oseti kroz ceo region, a najoštrije kod stočne hrane - što se potom prenosi na meso i mlečne proizvode. Ceo region deli istu klimu i trpi ista loša leta; ono što se razlikuje jeste da li je neka država izgradila sistem za navodnjavanje dok je imala vremena.

Pitanje koje stoji jeste da li će se suša tretirati kao vanredno stanje - ili kao još jedno loše leto posle kojeg sve ide isto, do sledećeg.