Skip to content

Tramp u Pekingu kod Sija: američka govedina nazad na kineski pazar, Tajvan „crvena linija"

1 min. čitanja
Podeli

Donald Tramp stigao je u Peking, i scena je bila tačno onakva kakvu su mediji predviđali: pompa, crveni tepisi, zaboravljeni fotografi, i strijeljanje sa frazi od dva lidera koji svaki od njih ima tačno određenu publiku na koju se obraća.

Samit - prvi formalan Tramp-Si u drugom mandatu - odnosio se na sve i na ništa: trgovinski odnosi, ekonomska saradnja, Iran, i na kraju - Tajvan. Sa drugim rečima, svaka moguća geopolitička tema bila na masi, bez nijednog iznenađujućeg ishoda. Očekivano je da je ovo početak, ne finale.

„Konstruktivna strateška stabilnost treba da bude pozitivna stabilnost, obeležena pre svega sa saradnjom, blagonaklonom stabilnošću sa urednom konkurencijom, normalna stabilnost sa upravljivim razlikama i trajna stabilnost sa predvidljivim mirom," rekao je Si Đinping. Čak i po kineskim standardima diplomatskog govora, ova rečenica je ambiciozna po broju pridavki.

Tramp je bio mnogo kratak: „Za mene je čast što sam sa tobom. Za mene je čast što sam tvoj prijatelj. Odnosi između Kine i SAD će biti bolji nego ikad." To je „Trampizam" u čistoj formi - superlativi bez konkretike.

Ali konkretika se pojavi na jedan potez - Kina ponovo otvorila izvozne dozvole za američke prerađivače na govedsko meso. Sitna na hartiji, ali simbolička: ovo bila jedan od prvih poteza na „trgovinskoj rati" u prvi Trampov mandat, i sada se preodeva kao „gest dobre volje". Zemljodelci na srednjem zapadu, koji ga izabra Tramp, ga vide to.

Tajvan ostao glavna nerazrešena tema. „Tajvan je najvažnije pitanje u kinesko-američkim odnosima," rekao je Si. „Ako se rukuje pravilno, bilateralni odnosi mogu zadržati celokupnu stabilnost. U suprotnom, dve zemlje može da se sočat sa konfliktima, čak i sudirima." To je crvena linija, izrečena pred medijima, bez nijansi.

Za Balkan - i za celu Evropu - značajno nije ono što se kaza, tuku tajmingot. Istovremeno sa samitom, Rusija sprovela jedan od najvećih raketnih napada nad Kijev. Zelenski javno povezao akciju sa posetom: Moskva ne saka uspešen Tramp-Si, budući to može da go namali težnosta na Rusija kako „geopolitički faktor". Kina igra na dve strane. SAD se obiduva da go razdelat toa.

Na krajot, edinstven prašanje so koj završuvaat site takvi samiti: što može da trgne pogrešno? Tajvan. Ekonomska kriza. Tehnološki odkvačen. Sè može. I dvajcata lideri znaat - no nitu eden nema interes javno da go kaže.