„Kriminal kao usluga” sa kol-centrima i u Makedoniji: preko 4 miliona evra štete, žrtve u 50 zemalja
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
02.11.2026
04.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
04.11.2026
03.11.2026
02.11.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Brojka je surova i ne traži objašnjenje. Pre rata Ukrajina je raspolagala sa skoro 60 gigavata energetskog kapaciteta. Danas ima dvanaest. To nije pad, to je raspadanje jednog celog sistema, komad po komad, zima po zimu.
Sada dolazi četvrta ratna zima, a prema procenama na koje se pozivaju strani izvori, ako ruski udari po energetskoj infrastrukturi nastave istim intenzitetom kao prethodnih godina, postojeći deficit može skoro da se udvostruči. Drugim rečima, ono što je ostalo može ponovo da se prepolovi.
Najneprijatniji deo tog računa nije brojka, nego priznanje koje stoji iza nje: ukrajinske vlasti još uvek nemaju jasno rešenje kako da zaštite ono što im je ostalo. Ne radi se o nedostatku volje. Radi se o tome što balistička raketa koja direktno pogodi jedan energetski objekat jednostavno ga briše sa mape, a sistemi odbrane koji bi mogli da je presretnu skupi su, retki i raspoređeni na hiljadu drugih mesta.
Kada se ton jednog predsednika menja
Zelenski poslednjih dana gotovo svakodnevno govori o opasnosti od balističkih raketa. Strani analitičari u tim izjavama čitaju nešto što ranije nije postojalo - note očaja. To je signal koji vredi više od bilo koje prognoze: političari ne menjaju rečnik bez razloga.
Sa druge strane, Moskva ima svoju verziju. Rusko ministarstvo odbrane više puta je saopštilo da udari idu isključivo po vojnim i energetskim objektima i po onome što naziva „centrima odlučivanja” - komandnim mestima i preduzećima sa kojima ukrajinske vlasti rade zajedno sa stručnjacima iz zemalja NATO-a. Svaki rat ima svoj rečnik, a „energetski objekat” je reč koja obuhvata i trafostanicu i toplanu koja greje stambenu zgradu.
Balkan zna ovu scenu bolje nego što želi da prizna. Devedesete su ostavile generaciju koja pamti šta znači živeti u zgradi bez struje, sa svećom na stolu i radiom na baterije. To iskustvo se ne zaboravlja, samo se gura u stranu dok se ne vrati na ekran preko tuđe države.
Pitanje koje ostaje nije da li će Ukrajina preživeti zimu - preživeće je, jer je ljudi uvek prežive. Pitanje je po kojoj ceni, i koliko će od te cene platiti neko ko nema ništa ni sa jednim od dva ministarstva odbrane.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Društvene mreže su pričale o 40 zatočenih, Budanov je rekao 14, a onda su došli muškarci u civilu sa palicama....
Bezbednosne garancije i deset godina finansiranja vojske - to je cena Kijeva. Putin, s druge strane, ne želi kratkotrajno primirje,...
Rakete za Patriot po 12 mesečno, Starshield pod ograničenjem, a sada i savet saveznika: ne ljuti Vašington. Ukrajina ulazi u...
Šestoro poginulih, među njima devojčica od nešto više od godinu dana u kolicima. Kijev traži zaštitu neba, a Vašington istih...
Energetsko primirje koje je Tramp jednostrano nametnuo propalo je, a rat je stigao do grada 856 kilometara severno od ukrajinske...
Dok Tramp pritiska Kijev da prestane da gađa ruske rafinerije, satelitski sistem koji vodi ukrajinske dronove odjednom je prestao da...
Dok Tramp sklapa dogovor o dizelu s Moskvom, Kijev je ostao bez američkih upozorenja na balističke rakete. Koliko košta saveznik...
Jedno noćno ograničenje i udari dronovima srednjeg dometa su stali. Balkan je odavno naučio da saveznik i dobavljač nisu sinonimi...
Ukrajinska vojska priznaje da o lansiranju nije znala ništa - radari su uhvatili rakete tek iznad grada. Upravo u danima...
Primirje objavljeno na društvenoj mreži, bez reči iz Kremlja, a pritisak ide samo ka Kijevu. Balkan zna koliko traju primirja...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznajte kada Metla objavi nešto novo
Ostavite e-mail i pisaćemo Vam kada bude novi vodič ili nešto novo na Metli.