Pedeset i dva požara za jedan dan: vatra stigla do kuća u Bogomili, tri er-traktora za celu državu
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
13.08.2026
12.08.2026
14.08.2026
14.08.2026
13.08.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
14.08.2026
12.08.2026
10.08.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Brojka je surova i ne traži objašnjenje. Pre rata Ukrajina je raspolagala sa skoro 60 gigavata energetskog kapaciteta. Danas ima dvanaest. To nije pad, to je raspadanje jednog celog sistema, komad po komad, zima po zimu.
Sada dolazi četvrta ratna zima, a prema procenama na koje se pozivaju strani izvori, ako ruski udari po energetskoj infrastrukturi nastave istim intenzitetom kao prethodnih godina, postojeći deficit može skoro da se udvostruči. Drugim rečima, ono što je ostalo može ponovo da se prepolovi.
Najneprijatniji deo tog računa nije brojka, nego priznanje koje stoji iza nje: ukrajinske vlasti još uvek nemaju jasno rešenje kako da zaštite ono što im je ostalo. Ne radi se o nedostatku volje. Radi se o tome što balistička raketa koja direktno pogodi jedan energetski objekat jednostavno ga briše sa mape, a sistemi odbrane koji bi mogli da je presretnu skupi su, retki i raspoređeni na hiljadu drugih mesta.
Kada se ton jednog predsednika menja
Zelenski poslednjih dana gotovo svakodnevno govori o opasnosti od balističkih raketa. Strani analitičari u tim izjavama čitaju nešto što ranije nije postojalo - note očaja. To je signal koji vredi više od bilo koje prognoze: političari ne menjaju rečnik bez razloga.
Sa druge strane, Moskva ima svoju verziju. Rusko ministarstvo odbrane više puta je saopštilo da udari idu isključivo po vojnim i energetskim objektima i po onome što naziva „centrima odlučivanja” - komandnim mestima i preduzećima sa kojima ukrajinske vlasti rade zajedno sa stručnjacima iz zemalja NATO-a. Svaki rat ima svoj rečnik, a „energetski objekat” je reč koja obuhvata i trafostanicu i toplanu koja greje stambenu zgradu.
Balkan zna ovu scenu bolje nego što želi da prizna. Devedesete su ostavile generaciju koja pamti šta znači živeti u zgradi bez struje, sa svećom na stolu i radiom na baterije. To iskustvo se ne zaboravlja, samo se gura u stranu dok se ne vrati na ekran preko tuđe države.
Pitanje koje ostaje nije da li će Ukrajina preživeti zimu - preživeće je, jer je ljudi uvek prežive. Pitanje je po kojoj ceni, i koliko će od te cene platiti neko ko nema ništa ni sa jednim od dva ministarstva odbrane.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Bivši ministar odbrane izgovorio je brojku naglas. Kada jedna država troši resurse da nađe ljude koje je već mobilisala, problem...
Dronovi i balističke rakete na četiri stambene opštine jedne evropske prestonice. Balkan zna ovu scenu napamet - sa strane onih...
Rafinerija koja daje pet odsto ruske prerade i logistički centar od 173.000 kvadrata u plamenu. Iznad svega toga, sa uključenim...
Ruski udar pogodio izložbu dronova kod Kijeva. Moskva tvrdi da je pogodila legitimnu vojnu metu, Ukrajina broji deset mrtvih i...
Tri rakete, jedna presretnuta, dve prošle. Ali osim Rusije, na udaru je i pitanje ko je sakupio ljude na otvorenom...
General Drapatij zamenio Sirskog posle protesta u Kijevu, a završna fraza odjeknula daleko van Ukrajine. Najveće preuređenje komande od početka...
Oleksandar Sirski odlazi s bilansom punim oslobođenih gradova i kvadratnih kilometara. Problem - veterani i vojnici tražili su njegovu ostavku...
Ukrajina bacila blizu 400 dronova duboko u rusku teritoriju - gori skladište za naftu, gori ruska verzija Amazona. A efekat...
Gotovo sve što ruski arsenal može da ispali odjednom, sabrano u jedan sat nad jednim gradom. Gotovo dvostruko jače od...
Jedan od najvećih napada na ukrajinsku prestonicu dosad - 31 balistička i osam hiperzvučnih raketa za jednu noć. Kada rat...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.