Skip to content

Startap skupio 26 miliona da pusti AI agente sami da plaćaju: poslednje dugme između mašina i vašeg računa pada

1 min. čitanja
Podeli
Startap skupio 26 miliona da pusti AI agente sami da plaćaju: poslednje dugme između mašina i vašeg računa pada

AI agenti već rade stvari koje su pre dve godine zvučale kao naučna fantastika - nalaze prevoznika, porede cene, pregovaraju o isporuci. Ali kad dođe trenutak da se plati, mašina stane i traži čoveka da pritisne dugme. To dugme je poslednja brana između automatizovanog sveta i vašeg računa. Jedan startap iz Kalifornije skupio je 30 miliona dolara (oko 26 miliona evra) da sruši tu branu - i odmah se stavio na udar giganta Stripe.

Startap se zove Natural, a logika iza njega je jednostavna koliko i uznemirujuća. Današnji finansijski sistemi - kreditne kartice, bankovni prenosi - građeni su za čoveka koji odobrava svaku transakciju. Autonomni agent koji radi brzinom kompjutera ne želi da čeka ljudsku dozvolu. Zato Natural gradi novu infrastrukturu iz temelja: sloj kroz koji agenti sami šalju, primaju i čuvaju novac, i obavljaju transakcije ne samo sa ljudima, nego i međusobno.

Osnivač i izvršni direktor Kahlil Ladži dolazi iz bankarstva i, kako sam priznaje, pokušavao je da izbegne taj sektor otkako se u njemu opekao. „Stalno sam se vraćao na to", kaže on. „Jednostavno izgleda očigledno da će agentska plaćanja biti strukturno najvažniji problem u prostoru." Prethodnu firmu Ladžija, bankarski proizvod za parove, prodao je 2023. godine. Ovaj put je tim sastavio od ljudi koji su prošli kroz Stripe, Ramp i Square - baš kompanije koje sada hoće da prestigne.

Krugovi finansiranja su marketinški događaji, ne činjenice o svetu - i vrednost od 40 miliona dolara ukupno prikupljenog kapitala ne znači da je Natural pobedio. Znači da se jedna investitorka, Kirsten Grin iz fonda Forerunner, opkladila na ideju. Pitanje koje niko iz marketinga ne postavlja je drugačije: hoćemo li zaista svet u kojem mašine troše novac bez čoveka da gleda? Ladži misli da broj plaćanja u svetu može da poraste za tri ili četiri reda veličine kad transakcije počnu da se dešavaju brzinom kompjutera, a ne čoveka.

To je obećanje i pretnja u istoj rečenici. Manje trenja znači bržu ekonomiju - ali i manje trenutaka u kojima će neki čovek stati i pitati „čekaj, da li zaista hoću da se ovo plati?". Balkan zna posledice kad je sistem brži od kontrole. Kad mašine počnu jedna drugoj da plaćaju, dugme koje zaustavlja nestaće. Pitanje je ko će odgovarati kad račun dođe pogrešan.