Skip to content

Avio-kriza: EU će koristiti američko gorivo, Skoplje dodaje pet novih linija i snabdeva tri aerodroma

1 min. čitanja
Podeli

Kriza za avionsko gorivo u Evropi je realna, i Brisel već razmišlja o hitnim merama. Evropska agencija za bezbednost vazduhoplovstva (EASA) saopštila je da evropske avio-kompanije mogu koristiti američko gorivo ako dođe do nestašice - sa zaključkom da "nema prepreka za evropske prevoznike da koriste gorivo proizvedeno u SAD ako to čine bezbedno."

Tehnički, razlika je u dve varijante. Jet A-1 je globalni standard u Evropi, Africi, Australiji i većem delu Azije. Jet A se koristi u SAD i Kanadi. Obe su na bazi kerozina i "u suštini su slične" - ali Jet A-1 ima nižu tačku smrzavanja, što na međukontinentalnim letovima može biti ključna razlika. EASA ne traži dodatne bezbednosne mere, samo naglašava "upravljačke preporuke u tranzicijskom periodu."

Kontekst za Makedoniju je drugačiji, i ministar Aleksandar Nikoloski požurio je da ga opiše kao miran. "Imamo rezerve za 90 dana, zakonski uslov je 60 dana. Nema nikakvog problema," izjavio je. Skopski aerodrom snabdeva kerozinom i Prištinu (u celosti) i Niš (delimično), što ga čini regionalnim distributerom goriva.

Još zanimljivije - usred krize, Makedonija otvara pet novih avio-linija u junu. Austrian Airlines prvi put leti na ruti Beč-Ohrid. Wizz Air uvodi linije Krakov-Ohrid i Vroclav-Ohrid. Iz Skoplja se uvode dve italijanske destinacije: Palermo na Siciliji i Algero na Sardiniji. U godini kada pola Evrope brine o otkazanim letovima, Skoplje dodaje nove.

EASA je uvela i kontra-pravilo za avio-kompanije. Skupo gorivo ne sme biti izgovor za otkazivanje leta bez obeštećenja putnika - pravilo koje stavlja prevoznike između dve vatre: ili plati skupo za gorivo, ili plati skupo u kompenzacijama. Nije idealan trenutak za investitore u avijaciji.

Za balkanskog putnika pitanje je jednostavno: ako cene letova skoče za 20-30 odsto ovog leta, da li će turistički bran još uvek vredeti? I ako Skopski aerodrom postane regionalni hab, da li to znači da je Makedonija pronašla deo geografske prednosti koju je retko koristila? Na prvi pogled, ministarska brojka zvuči dobro. Pitanje je koliko vremena će važiti te rezerve ako Brisel i Iran ne nađu kompromis do kraja leta.