Skip to content

Dron pao pored slovačke ambasade u Kijevu: Bratislava pozvala ruskog ambasadora

1 min. čitanja
Podeli
Dron pao pored slovačke ambasade u Kijevu: Bratislava pozvala ruskog ambasadora

Slovački ministar spoljnih i evropskih poslova Juraj Blanar pozvao je ruskog ambasadora u Bratislavi na razgovor u ministarstvo. Razlog: ruski dron pogodio je zgradu ukrajinske Službe bezbednosti u Kijevu, a ta zgrada se nalazi u neposrednoj blizini konzularnog odeljenja slovačke ambasade.

„Pozivamo Rusiju da se uzdrži od poteza koji mogu ugroziti živote i bezbednost nevinih civila”, izjavio je Blanar. Istovremeno je pozvao obe strane u sukobu da izbegavaju dalju eskalaciju, koja povećava napetost i ne doprinosi mirnom rešavanju.

Obe strane. To je diplomatska formulacija koja se koristi kada želiš nešto da kažeš, ali ne želiš da to kažeš preglasno - i kada znaš da dron nad tvojom zgradom nisu pustile obe strane.

Prazna kancelarija kao argument

Blanar je naglasio da u trenutku napada u konzularnom odeljenju nije bilo nikoga. Taj deo ambasade se, kako je rekao, iz bezbednosnih razloga koristi u ograničenom obimu. Znači, slovačka diplomatija je već bila izračunala da ta zgrada nije bezbedno mesto - dugo pre drona.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u petak je saopštio da je ruski dron pogodio sedište Službe bezbednosti Ukrajine u Kijevu i da je bio usmeren „direktno u kancelariju” vršioca dužnosti direktora Aleksandra Poklada.

Ovo je situacija koju diplomate zovu kolateralnom blizinom, a obični ljudi je zovu srećom. Pedesetak metara razlike i slovački protest ne bi bio zbog oštećene fasade. Male države sa ambasadama u ratnim zonama žive tačno na toj razlici, i obično za nju saznaju nakon što se već desila.

Slovačka nije slučajna u ovoj priči. Njena vlada je među najmekšima u EU prema Moskvi i najglasnijima protiv dalje vojne pomoći Kijevu. I upravo je ta vlada danas morala da pozove ruskog ambasadora. To je ono što se dešava kada se spoljna politika pravi za domaću publiku, a rat ne čita istu publiku.

Da li male države uopšte imaju drugi instrument osim pozivanja ambasadora u ministarstvo? To je pitanje koje na Balkanu nije teoretsko - postavljali smo ga mnogo puta, i retko smo dobili odgovor koji košta više od jednog saopštenja.