Skip to content

Nafta opet poskupela: barel Brent stigao do 85 dolara zbog tenzija kod Hormuskog moreuza

1 min. čitanja
Podeli
Nafta opet poskupela: barel Brent stigao do 85 dolara zbog tenzija kod Hormuskog moreuza

Svaki dan donosi novo poskupljenje. Barel „Brent" dostigao je oko 85 dolara - najviši nivo u poslednje četiri nedelje - dok se američka nafta WTI približila granici od 80 dolara. To su brojke koje za prosečnog građanina zvuče daleko i apstraktno, sve dok jednog jutra ne staneš na benzinsku pumpu i ne vidiš novu cifru na displeju. A tada Hormuski moreuz, udaljen hiljadama kilometara od Balkana, odjednom postaje veoma blizak i veoma opipljiv.

Uzrok ovog skoka je geopolitički, a ne tržišni. Obnovljene tenzije između Vašingtona i Teherana ponovo su zapalile strah da bi snabdevanje naftom moglo ozbiljno da se poremeti. SAD su ponovo uvele blokadu na izvoz iranske nafte, a u celu priču umešao se i predsednik Donald Tramp, sa najavom mogućeg poreza od 20 odsto za svaki brod koji prolazi kroz Hormuski moreuz - ključni pomorski koridor kroz koji svakodnevno prolazi ogroman deo svetske nafte.

Da stvari nisu ni izbliza toliko jasne koliko na prvi pogled izgledaju, potvrđuju i sami analitičari. Stratezi za sirovine iz „ING-a", Voren Paterson i Eva Manti, ističu da „postoji vrlo malo detalja o tome kako bi ovo uopšte funkcionisalo - ili koliko je Tramp zapravo ozbiljan" oko cele te ideje. Drugim rečima, tržište reaguje ne na činjenicu, nego na golu neizvesnost. A neizvesnost, kada je reč o nafti, uvek se plaća unapred - i to redovno iz džepa krajnjeg potrošača.

Tu je i ona balkanska stvarnost koja se retko pominje u ovakvim međunarodnim izveštajima. Kad cena nafte na svetskim berzama skoči, do naših pumpi ona stiže sa malim zakašnjenjem - ali stiže potpuno sigurno. Svaki dolar naviše na barelu znači nekoliko dinara više na svaki litar, a to opet znači skuplje namirnice u prodavnici, skuplji prevoz do posla, skuplji ceo život. Geopolitiku između Vašingtona i Teherana na kraju, kao i uvek, plaća i sasvim obična porodica u Skoplju, Bitolju ili Strumici.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko dugo će trajati ova neizvesnost i hoće li Hormuski moreuz ponovo postati epicentar jedne globalne krize. Balkan, naravno, nema nikakav uticaj na to ko kontroliše jedno usko morsko grlo na drugom kraju sveta. Ali zato ima itekako izoštren osećaj za posledice - zato što se svaki put kad veliki igrači počnu da igraju mišićima, konačni račun deli među svima, a najsnažnije ga osećaju upravo oni koji na kraju meseca broje dinare.