Skip to content

Moskva upozorava: Osa Zagreb - Tirana - Priština je vojni kvazi-blok, a Balkan je ponovo tabla

1 min. čitanja
Podeli
Moskva upozorava: Osa Zagreb - Tirana - Priština je vojni kvazi-blok, a Balkan je ponovo tabla

Moskva je progovorila o Balkanu, i nije to napravila diplomatskim rečnikom. Direktor Drugog evropskog odeljenja ruskog Ministarstva inostranih poslova, Jurij Pilipson, izjavio je da je eventualno vučenje Kosova ka evroatlantskim strukturama „opasna fantazija” i pretnja regionalnoj bezbednosti.

Povod za reakciju je trostrani memorandum o vojnoj saradnji između Albanije, Hrvatske i Kosova, potpisan u martu prošle godine. Ono što je za Tiranu, Zagreb i Prištinu tehnička saradnja, za Moskvu je nešto sasvim drugo - izgradnja „vojnog kvazi-bloka”.

„Opasno je fantazirati o vučenju ovog tradicionalno srpskog regiona u evroatlantske strukture. Delimo zabrinutosti naših partnera u Beogradu, koji sa pravom vide izražena antisrpska raspoloženja i potencijalne bezbednosne pretnje za svoju zemlju u vojnoj saradnji između Zagreba, Tirane i Prištine”, izjavio je Pilipson.

Prema njemu, stvaranje zatvorene ose Zagreb - Tirana - Priština, u uslovima kada se novi „saveznici” teško razumeju sa svojim susedima, jeste destabilizujući faktor i „iritant”. Formulacija je ruska, ali zapažanje o susedskim odnosima nije izmišljeno iz ničega - svako ko prati regionalnu politiku zna kako se ovde lako zapali fitilj.

Pilipson je naveo i programske ciljeve saveza: razvoj odbrambene industrije, zajednička nabavka vojne opreme, poboljšanje interoperabilnosti oružanih sila i integracija sistema za obradu i prenos podataka. To nije retorika, to je spisak koji liči na nešto mnogo konkretnije od memoranduma.

Gde je Makedonija u ovom računu?

Nigde u saopštenju - i to je podatak koji najviše kaže. Osa koju Moskva opisuje prolazi severno i južno od nas, a Makedonija je članica NATO od 2020. godine, što znači da je deo istog vojnog sistema bez da je deo ovog konkretnog sporazuma. Kada veliki igrači crtaju linije na balkanskoj karti, male države obično saznaju gde su se našle nakon što je linija povučena.

Ostaje pitanje koje niko ne postavlja naglas: koliko je od ove ruske zabrinutosti iskrena analiza bezbednosnog rizika, a koliko je pokušaj da se Balkan ponovo vrati na listu otvorenih frontova dok Moskva ima važnije probleme? Odgovor, kao i obično, videćemo kasnije - i najverovatnije nam se neće dopasti.