Skip to content

Vojni ekonomski model Rusije puca: kamate 21 odsto, pad u prva dva meseca i Putin traži odgovore koje Kremlj nema

1 min. čitanja
Podeli
Vojni ekonomski model Rusije puca: kamate 21 odsto, pad u prva dva meseca i Putin traži odgovore koje Kremlj nema

Vojni ekonomski model Rusije počeo je da puca. Posle godinu i po tvrdnji da ruska ekonomija može da izdrži zapadne sankcije i da vojna proizvodnja jača naciju - nova realnost izlazi na površinu. Brojke više ne mogu da se prikriju.

Početni vojni rast bio je rezultat brze militarizacije. Fabrike su preusmerene na vojnu proizvodnju, državna potrošnja za odbranu povećala je BDP. Na papiru je izgledalo kao da se „ruska ekonomija konsoliduje". U realnosti, to je bila klasična ratna ekonomija - sa kratkim i dugim posledicama. Kratkoročno, brojke su dobre. Dugoročno, problemi se nagomilavaju.

Centralna banka Rusije dugo je držala kamate na nivou od 21 odsto da bi kontrolisala inflatorni pritisak. Time je gušila kreditiranje i normalnu ekonomsku aktivnost. U januaru i februaru ove godine ekonomija je neočekivano pala - smanjenje, ne samo usporavanje. U Kremlju je to izazvalo paniku, jer su zvanične projekcije bile za rast od najmanje 2 odsto.

Na ekonomskom sastanku u aprilu, Putin je pokazao vidno nezadovoljstvo. „Nadam se da ću čuti detaljne izveštaje o trenutnoj ekonomskoj situaciji i zašto makroekonomski pokazatelji ostaju ispod očekivanja", izjavio je tada. To je najbliže javnoj kritici vlasti što je Putin izrekao u celoj deceniji. Iza zatvorenih vrata, izvori iz Kremlja kažu da je reakcija bila oštra.

Centralna banka je snizila stope na 14,5 odsto krajem aprila. Zvanične statistike pokazuju rast od 3,8 odsto u martu, ali poverenje kod biznisa palo je na godišnje dno. Sektor usluga je na najnižem nivou u poslednjih 40 meseci. Kada pravi privrednici ne veruju statistikama - to znači nešto.

Pored budžetskih problema, produžen rat sa sporim pomeranjem fronta, visoki gubici i pojačani ukrajinski napadi duboko u rusku teritoriju učinili su rat „ne više dalekim". Cene rastu. Nedostaju potrošački proizvodi. Strah od mobilizacije ponovo je na nivou iz 2022. Kontrola države nad govorom širi se svakog meseca. Za balkanskog čitaoca - poznati simptomi. To je znak kad jedna država primećuje da režim više nema odgovore, samo odugovlačenje.