Dve jedinice i napolje: Skupština uvela otkaz po sili zakona za administrativce, ali ko će pisati ocene?
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
19.10.2026
19.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
19.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
19.10.2026
18.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
20.10.2026
19.10.2026
18.10.2026
19.10.2026
17.10.2026
15.10.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Kada pričamo o lošem snu, obično krivimo dušek, jastuk ili kafu popodne. Svetlost je retko na spisku. A prema dr Sofiji Rodrigez Moroder, specijalistkinji stomatološke medicine sna u klinici Craneo Salud, upravo je ona jedan od najpotcenjenijih faktora.
„Početak sna je veoma delikatan biološki proces”, objašnjava ona. Da bi zaspao, organizmu trebaju dva signala: postepeni pad telesne temperature i postepeno smanjenje svetlosti. Problem je što je savremeni život oba zamenio veštačkim nadražajima.
Melatonin ne čita poruke
Svetlost je jedan od glavnih znakova kojima mozak usklađuje cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji odlučuje kada smo budni, a kada treba da spavamo. Kada prirodna svetlost opada u sumrak, epifiza počinje da luči melatonin, hormon koji pomaže snu da počne i traje. Intenzivna plava svetlost sa ekrana koči to lučenje. Poruka mozgu je jasna: dan je, ostani budan.
Zato stručnjakinja ne bira reči: sedeti kod kuće ispred televizora ili telefona pred spavanje je „direktan napad” na taj proces.
89.000 ljudi i jedna neprijatna brojka
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, koje je analiziralo navike izloženosti svetlosti kod gotovo 89.000 odraslih, pokazalo je da su oni koji su noću bili izloženi najviše svetlosti imali od 21 do 34 odsto veći rizik od smrti iz bilo kog uzroka u poređenju sa onima koji su spavali u tamnijim prostorijama. Važna napomena: podaci sami po sebi ne dokazuju da svetlost direktno izaziva veći rizik. Pokazuju da noćno osvetljenje zaslužuje mnogo više istraživanja nego što dobija.
Šta zapravo pomaže
Recept nije skup. Ekrani se gase sat ili dva pre spavanja, a telefon ide u avionski režim. Jaka bela svetla uveče zamenjuju se slabim lampama. Televizor ne ide „za društvo” u pozadini, a obaveštenja se ne proveravaju u krevetu. Najlepši savet je i najjeftiniji: gledajte zalazak sunca sa balkona, terase ili sa praga, kao znak da se dan završava.
Naše bake nisu imale aplikacije za praćenje sna, ali su imale tamne sobe i večeri bez ekrana. Koliko nas danas zaspi sa telefonom u ruci, a onda se čudi zašto budilnik zvuči kao kazna?
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Najnežniji gulaš ne pravi se od najčistijeg mesa, već od onog koje traži strpljenje. I još je ukusniji sutradan.
Od „imao sam sreće” do „nije to ništa”: psihološkinja objašnjava zašto komplimente odbijamo automatski i kako da razgovaramo sa sobom...
Dve zrele banane, malo crne čokolade i frižider umesto rerne: desert olimpijskog kanuiste za večeri kada želiš slatko, a ne...
„To je od godina” nije dijagnoza. Visceralno masno tkivo ne vidi se u ogledalu, a nova ili stalna nadutost ne...
Posno meso koje iznutra ne prelazi 65 stepeni, noć u frižideru i majonez sa tunjevinom, inćunima i kaparima - bez...
U svakoj grupi postoji neko ko organizuje sve i neko ko mesecima samo čita. Psihologija kaže da ni jedan ni...
Britanci su od starog hleba napravili topli puding koji se služi sa vanila kremom. Tajna nije u hlebu, već u...
Magnezijum, vitamin D, omega-3, gvožđe - police su pune, a pitanje uvek glasi: ujutru ili uveče? Odgovor je dosadniji nego...
Jeftine, zasitne, bez holesterola i mesecima čekaju u ostavi. Deset recepata s mahunarkama za jesen - i trik kojim će...
Godinama štedite za stan, slavite nekoliko nedelja, a onda već planirate novu kuhinju. Psihološkinja Ester Boada objašnjava zašto um traži...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.