Skip to content

San traži dva signala, a mi poništavamo oba: stručnjakinja za san kaže da je ekran pred spavanje „direktan napad” na melatonin

1 min. čitanja
Podeli
San traži dva signala, a mi poništavamo oba: stručnjakinja za san kaže da je ekran pred spavanje „direktan napad” na melatonin

Kada pričamo o lošem snu, obično krivimo dušek, jastuk ili kafu popodne. Svetlost je retko na spisku. A prema dr Sofiji Rodrigez Moroder, specijalistkinji stomatološke medicine sna u klinici Craneo Salud, upravo je ona jedan od najpotcenjenijih faktora.

„Početak sna je veoma delikatan biološki proces”, objašnjava ona. Da bi zaspao, organizmu trebaju dva signala: postepeni pad telesne temperature i postepeno smanjenje svetlosti. Problem je što je savremeni život oba zamenio veštačkim nadražajima.

Melatonin ne čita poruke

Svetlost je jedan od glavnih znakova kojima mozak usklađuje cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji odlučuje kada smo budni, a kada treba da spavamo. Kada prirodna svetlost opada u sumrak, epifiza počinje da luči melatonin, hormon koji pomaže snu da počne i traje. Intenzivna plava svetlost sa ekrana koči to lučenje. Poruka mozgu je jasna: dan je, ostani budan.

Zato stručnjakinja ne bira reči: sedeti kod kuće ispred televizora ili telefona pred spavanje je „direktan napad” na taj proces.

89.000 ljudi i jedna neprijatna brojka

Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, koje je analiziralo navike izloženosti svetlosti kod gotovo 89.000 odraslih, pokazalo je da su oni koji su noću bili izloženi najviše svetlosti imali od 21 do 34 odsto veći rizik od smrti iz bilo kog uzroka u poređenju sa onima koji su spavali u tamnijim prostorijama. Važna napomena: podaci sami po sebi ne dokazuju da svetlost direktno izaziva veći rizik. Pokazuju da noćno osvetljenje zaslužuje mnogo više istraživanja nego što dobija.

Šta zapravo pomaže

Recept nije skup. Ekrani se gase sat ili dva pre spavanja, a telefon ide u avionski režim. Jaka bela svetla uveče zamenjuju se slabim lampama. Televizor ne ide „za društvo” u pozadini, a obaveštenja se ne proveravaju u krevetu. Najlepši savet je i najjeftiniji: gledajte zalazak sunca sa balkona, terase ili sa praga, kao znak da se dan završava.

Naše bake nisu imale aplikacije za praćenje sna, ali su imale tamne sobe i večeri bez ekrana. Koliko nas danas zaspi sa telefonom u ruci, a onda se čudi zašto budilnik zvuči kao kazna?