Skip to content

Trogodišnji startap za nuklearne reaktore vredi 6 milijardi: ne zbog klime, već zbog struje za veštačku inteligenciju

1 min. čitanja
Podeli
Trogodišnji startap za nuklearne reaktore vredi 6 milijardi: ne zbog klime, već zbog struje za veštačku inteligenciju

Trogodišnji startap koji pravi male modularne nuklearne reaktore prikuplja novac pri proceni vrednosti od 6 milijardi dolara (oko 5,5 milijardi evra). Kompanija se zove Valar Atomics, a rundu se očekuje da predvodi Sequoia Capital. Pre samo četiri meseca, u martu, ista firma je vredela tri puta manje - 2 milijarde dolara. Nuklearna energija je, čini se, ponovo u modi - ali ovaj put ne zbog klime, već zbog struje koju gutaju centri za veštačku inteligenciju.

Brojke same po sebi pričaju priču. Prethodna runda donela je 450 miliona dolara - 340 miliona kapitala i 110 miliona duga. Nova je zamišljena kao runda od jedne milijarde, ali sa trikom koji je postao uobičajen u eri VI-finansiranja: novac ulazi na rate, po različitim vrednostima. Praktično, različiti investitori plaćaju različitu cenu za istu akciju - a to lepo zamagljuje pravi trenutak kada je kompanija zaista skočila u vrednosti.

Iza brojki stoji ličnost sa biografijom skrojenom za investitorski pič. Osnivač Isaija Tejlor ima 27 godina, napustio je srednjoškolsku klupu sa 16, i već je vodio dve firme pre ove. Njegov pradeda bio je nuklearni fizičar na Projektu „Menhetn\" - detalj koji nijedan investitorski dokument neće izostaviti, čak ni kada nema nikakve veze sa tim da li će reaktor da profunkcioniše.

Tehnologija je stvarna, ne samo prezentacija. Valar koristi helijumom hlađene visokotemperaturne gasne reaktore i najavio je da je jedan njegov reaktor već napajao čip za veštačku inteligenciju od Nvidije. Plan je da se izgrade stotine ovakvih modula - i to namenski za data-centre, koji troše struju kao mali gradovi. U istom sektoru već se bore Kairos Power, TerraPower (iza koje stoji Bil Gejts) i NuScale Power.

Ima i jedan detalj koji otkriva kakav vetar duva. Valar tuži američku Komisiju za nuklearnu regulativu, zajedno sa nekoliko država i konkurenata, tvrdeći da agencija neopravdano primenjuje duge procedure za licenciranje i na test-reaktore. Drugim rečima: startapi žele da grade nuklearne reaktore brže nego što regulator hoće da dozvoli. Na Balkanu, gde i običan građevinski dokument prolazi mesecima, ideja da se neko žali kako nuklearna licenca traje predugo zvuči gotovo naučnofantastično.