Skip to content

Kanadska naftena pokrajina Alberta u oktobru na referendumu - formulacija kao Bregzit, premijerka će glasati za ostanak

1 min. čitanja
Podeli
Kanadska naftena pokrajina Alberta u oktobru na referendumu - formulacija kao Bregzit, premijerka će glasati za ostanak

Kanadska naftena pokrajina Alberta u oktobru će održati referendum koji nije direktno za odvajanje od Kanade, ali je korak u tom pravcu. Premijerka Daniel Smith na glasačkom listiću neće postaviti pitanje "hoćete li nezavisnost?" - već: "Hoćete li Alberta da ostane u Kanadi, ili da preuzme pravne korake ka obavezujućem referendumu za odvajanje?"

Formulacija je namerno složena. Smith sama je saopštila da bi ona lično glasala za ostanak u Kanadi: "Glasala bih za da ostanemo u Kanadi na referendumu za odvajanje." Ipak, otvara proces. To je strategija koju politički naučnik Daniel Beland upoređuje sa pristupom Dejvida Kamerona pri Bregzitu - dozvoljava nezadovoljnim partijskim članovima da izraze frustraciju bez direktno da podržavaju nezavisnost. Tada negde u toj strategiji stvari se izmaknu iz kontrole.

Podloge su ne toliko povoljne za separatiste. Istraživanja pokazuju podršku ispod 30 procenata za nezavisnost. Ustavni kontekst takođe ne pomaže - odluka kanadskog Vrhovnog suda iz 1998. zabranjuje unilateralno odvajanje provincije. Čak i afirmativan rezultat na referendumu tražio bi federalne pregovore pred kakva bilo istinska nezavisnost.

Ipak, kontekst zašto se ovaj referendum sad dešava jeste ekonomski i energetski. Alberta živi od nafte. Federalna liberalna vlada Marka Karnija sada sarađuje sa Smith za gasovode do tihookeanskog brega - konkretan podstrek za alberske ekonomske interese. Konzervativni lider Pjer Poaliever već je obećao da će voditi kampanju za ostanak. Drugim rečima - čak i političke sile protiv separatizma vide da ekonomija Alberte mora da bude u centralnoj pažnji.

Za Balkan ovaj slučaj ima pouke. Kad se referendumi koriste kao "ventil za pritisak" - bilo za nezavisnost, za ustavne promene, za migraciju - oni imaju tendenciju da otvore proces koji političari posle ne mogu celosno da kontrolišu. Bregzit je bio klasičan primer. Pitanje "hoćete li da izađete?" odgovoreno je sa "da" kroz kombinaciju frustracija koje nemaju veze sa EU. Alberta u oktobru rizikuje istu dinamiku, da otvori proces koji niko realno nije hteo. To je politička operacija sa potencijalom za nepredvidive rezultate.