Skip to content

Izbori u BiH: HDZ vratio hrvatsko mesto u Predsedništvu, Dodik pobedu duguje Trampu

1 min. čitanja
Podeli
Izbori u BiH: HDZ vratio hrvatsko mesto u Predsedništvu, Dodik pobedu duguje Trampu

Bosna i Hercegovina je glasala, i ako se neko nadao iznenađenju, moraće da sačeka još četiri godine. Preliminarni rezultati pokazuju ono što Balkan zna napamet: svaki narod glasao je za „svoje”, a Komšić, koji je godinama nudio građansku ideju, ostao je bez vazduha.

Kraj ere Komšića

Najveća vest dolazi iz hrvatskog bloka. Darijana Filipović iz HDZ BiH ubedljivo je osvojila hrvatsko mesto u Predsedništvu, ispred Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte Željka Komšića. Posle obrade više od 91 odsto biračkih mesta u Federaciji, Filipović je imala 104.293 glasa, Kovačević 68.041, a zajednički kandidat pet hrvatskih opozicionih stranaka, Zdenko Lučić, 51.284. Prema izveštajima, Filipović će biti prva žena izabrana na ovu funkciju.

Za HDZ ovo nije samo pobeda, nego potvrda kampanje koju vodi godinama. Komšić je dolazio na hrvatsko mesto sa značajnim delom glasova bošnjačkih birača, pa je HDZ tvrdio da Hrvati ne mogu sami da izaberu svog predstavnika. Ovoga puta su ga izabrali sami. HDZ BiH je prva stranka u sve četiri županije sa hrvatskom većinom, a u Zapadnohercegovačkoj županiji uzima oko 72 odsto.

Komšić je priznao poraz, a sam nije osvojio ni poslanički mandat. „Očigledno je došlo do etničke homogenizacije biračkog tela na svim stranama”, rekao je. Njegova stranka u Federaciji pala je sa 11 na oko 6 odsto. Zvuči kao poraz jedne stranke, ali je zapravo presuda jednoj ideji - građanskoj državi u zemlji skrojenoj po dejtonskim merama. Ima li u BiH uopšte prostora za politiku koja ne počinje pitanjem „ko si ti”?

Dodik: „Bez Trampa bismo bili politički mrtvaci”

U Republici Srpskoj nema iznenađenja. SNSD Milorada Dodika zadržao je dominaciju: Željka Cvijanović osvojila je srpsko mesto u Predsedništvu, prema preliminarnim podacima sa 55,6 odsto. Savo Minić vodi u trci za predsednika RS sa oko 202.000 glasova, ispred Branka Blanuše iz SDS-a sa 160.000, a SNSD je prva stranka i na parlamentarnim izborima.

Dodik je pobedu proslavio pesmom, a zatim izgovorio rečenicu koja zaslužuje da se pročita dvaput: „Da nije bilo veličanstvene pobede Trampa, mi bismo danas verovatno bili politički mrtvaci, ali zahvaljujući novom ambijentu sada smo politički pobednici.” Zahvalio se i Putinu. Dakle, prema samom Dodiku, rezultat u Banjaluci piše se u Vašingtonu i u Moskvi. Da li birači u RS znaju da je njihov glas bio tek drugi faktor?

Bećirović i „balkanska Švajcarska”

U bošnjačkom bloku Denis Bećirović iz SDP-a osvojio je novi mandat, ponovo ispred Bakira Izetbegovića. Izetbegović je priznao poraz, ali je njegova SDA najjača stranka u Federaciji - porasla je sa oko 24 na preko 30 odsto, a on poručuje da će bez SDA teško biti sastavljena vlast. Stranka za BiH skočila je sa manje od 4 na oko 9 odsto.

Bećirović je posle pobede pozvao Zagreb i Beograd na saradnju: „BiH može biti balkanska Švajcarska, a Beograd i Zagreb pozivam da se prema državi BiH odnose s poštovanjem, barem onako kako se Berlin, Pariz i Rim odnose prema Švajcarskoj.” Lepa slika. Samo što Švajcarska ne mora posle svakih izbora da se pita da li će uopšte imati funkcionalnu vlast.

Zagreb slavi, birači kod kuće

Hrvatski premijer Andrej Plenković odmah je čestitao Filipović i poručio da hrvatski narod u BiH „od večeras ima legitimnu predstavnicu”. Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman govorio je o „još jednom pokušaju izbornog inženjeringa” koji je prevaziđen. Filipović se, pak, u prvoj izjavi zahvalila Plenkoviću. Kada susedna vlada pobedu na izborima u drugoj državi slavi kao svoju, to dovoljno govori koliko BiH zaista sama odlučuje o sebi.

Ovo su bili i prvi izbori u celoj zemlji sa biometrijskom identifikacijom birača i optičkim skenerima za glasačke listiće, a izborne vlasti i posmatrači ocenili su ih kao najtransparentnije od Dejtona naovamo. Ali transparentnost nije izvukla ljude iz kuća: do 18 časova glasalo je samo oko 36 odsto od 3,4 miliona registrovanih birača, a u Federaciji oko 30 odsto. Ogromni deo zemlje očigledno je zaključio da rezultat zna unapred.

Sada počinje teži deo - sastavljanje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. U BiH su izbori samo zagrevanje. Prava utakmica je ko će s kim sesti za sto i koliko će meseci to trajati.