Veštak na suđenju za „Puls”: Zahtev za prenamenu morao je da podnese vlasnik, ne zakupac
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
25.08.2026
24.08.2026
26.08.2026
25.08.2026
24.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
26.08.2026
25.08.2026
09.03.2026
27.02.2026
19.02.2026
26.08.2026
25.08.2026
24.08.2026
22.08.2026
20.08.2026
18.08.2026
23.04.2026
23.04.2026
12.04.2026
Devet odbornika. Pet iz VMRO-DPMNE i koalicije, trojica iz SDSM i koalicije, jedan iz Pokreta ZNAM. Svih devet glasalo je protiv.
U zemlji gde se na opštinskim savetima partijska linija obično čita iz reda sedenja, jednoglasno glasanje protiv inicijative privatnog investitora retkost je dovoljna da se zabeleži. Savet Opštine Pehčevo odbacio je inicijativu za pokretanje postupka izrade urbanističko-planske dokumentacije za data-centar na parcelama u Pančarevu.
Šta je tačno bilo na dnevnom redu
Formalno, odbornici nisu odlučivali o izgradnji. Druga tačka dnevnog reda 11. sednice odnosila se na prihvatanje inicijative kojom bi započeo postupak za urbanistički projekat van obuhvata urbanističkog plana - formiranje građevinske parcele za objekat sa namenom G4.7, građevine za čuvanje i skladištenje digitalnih podataka. Obuhvaćeno je pet katastarskih parcela u KO Pančarevo.
To je tehnički opis. Na jeziku koji svako razume: prvi korak u postupku na čijem kraju može stajati data-centar.
Koordinator odborničke grupe SDSM Nikolčo Jovčev tražio je da se tačka povuče još na početku, sa obrazloženjem da inicijativa nije dovoljno obrazložena ni pred odbornicima, ni pred javnošću.
„Ne mogu da objavim ime investitora”
Gradonačelnik Aleksandar Kitanski takođe je tražio da tačka bude skinuta. On brani postupak kao rutinski - inicijativa je samo početak i ne predstavlja odobrenje za gradnju, a za eventualnu izgradnju treba proći više institucija i procedura, uključujući postupke za zaštitu životne sredine. Ako neka nadležna institucija da negativno mišljenje, proces bi bio prekinut.
Ali onda dolazi rečenica oko koje se vrti ceo slučaj: prema zakonu, kako je pojasnio, on ne može da objavi ime investitora.
To je verovatno tačno tumačenje propisa. I upravo zato je problem. Kada se građani jedne opštine pitaju ko želi da gradi u njihovom ataru, a gradonačelnik ima zakonsku prepreku da im kaže, onda zakon radi protiv javnosti koju urbanistički postupak treba da zaštiti.
„Ne možemo da špekulišemo bez relevantnih podataka i stručnih analiza”, rekao je Kitanski. Tačno - ali nedostatak podataka nije prirodno stanje. To je proizvod toga kako je postupak postavljen.
Struja i voda, ali niko ne kaže koliko
Primedbe koje su došle sa svih strana praktično su identične, što je razlog zašto je glasanje bilo jednoglasno. Koliko električne energije bi trošio objekat. Koliko vode. Kakva je korist za opštinu. Kakav je uticaj na životnu sredinu.
„Zelena narodna straža” tražila je da postupak bude zaustavljen, navodeći da u javnosti nema objavljenih podataka o investitoru, o planiranoj potrošnji struje i vode, o vrednosti investicije i o uticaju na životnu sredinu. Slične primedbe dali su i Levica i DOM.
A odbornička grupa VMRO-DPMNE, dakle vladajuće stranke na lokalnom nivou, formulisala je to na način koji je teško osporiti: „Nismo protiv razvoja i investicija, ali ovakve projekte treba podržati samo kada budu postojale jasne garancije da je interes Opštine Pehčevo i njenih građana potpuno zaštićen.”
Pitanje veće od Pehčeva
Data-centri su među najgladnijim objektima za struju i vodu koji postoje. To nije lokalna okolnost Pančareva - to je definicija tehnologije. I zato pitanja odbornika iz Pehčeva nisu lokalna.
Jovčev je tražio da ubuduće bude šire informisanje građana o ovakvim investicijama, i naveo da se njegova odbornička grupa zalaže za moratorijum na investicije ovog tipa ukoliko su nepoznate za javnost i za odbornike.
Ono što se dogodilo u Pehčevu jeste savet koji je ispunio svoj deo posla: tražio je podatke, nije ih dobio, i nije glasao. Ako je to model, onda je pitanje da li će sledeća opština koja dobije istu inicijativu imati devetoricu odbornika spremnih da to ponove.
Najnovije 10 vesti iz ove kategorije
Železnica duguje 175 miliona, opštine rastu najbrže. Prema privatnim firmama - preko 315 miliona evra beskamatne pozajmice koju niko nije...
Najviše cene od 2022. godine, a mera koja je već jednom bila primenjena sada čeka. Prag na kom se aktivira...
Grad veličine oraha uništio je celu sezonu u Dolnenskom. Mehanizam koji je vezivao otkupni i osiguravajući ugovor postojao je -...
Referentna cena fiksirana je na 1. jun, što zatvara trik sa dizanjem pred popust. Ali odeća, obuća i sportska oprema...
Šef za data centre izdržao je sedamnaest meseci i otišao. Firma kaže da se samo reorganizovala - isto što svaka...
Kada tvoji potencijalni tužioci uđu kao tvoji investitori, spor oko autorskih prava rešava se u bordu, a ne u sudnici....
Minhen ne dobija robotaksi zato što je bogat grad, već zato što je neko pre pet godina napisao pravilo za...
Jedno punjenje rezervoara sada košta 1.525 denara više nego u februaru. I to sa smanjenim PDV-om i smanjenim akcizama -...
Cena se vratila na 25 denara, iako je posredovanjem ministra dogovorena viša. Poljoprivrednici pitaju šta znači posredovanje države koja ne...
Brojka se odnosi na globalni indeks sirovina, a ne na makedonsku kasu. Pšenica je najizloženija, a pravi udar na hleb...
Ovaj sajt koristi kolačiće - da li je to u redu? Saznaj više
Prvi saznaj kada Metla objavi nesto novo
Ostavi svoj e-mail i pisacemo ti kada bude novi vodic ili nesto novo na Metli.