Skip to content

Aplikacija iz devedesetih postala prva u Americi zato što je odbila da preimenuje jezero: Google i Apple su ime promenili iste nedelje

1 min. čitanja
Podeli
Aplikacija iz devedesetih postala prva u Americi zato što je odbila da preimenuje jezero: Google i Apple su ime promenili iste nedelje

MapQuest je aplikacija za navigaciju koju većina ljudi pamti iz vremena kada se ruta štampala na papiru pre polaska. Dugo godina je bila živ dokaz da i najveći na tržištu može da završi kao fusnota - Google Maps joj je uzeo krunu i niko je više nije pominjao. U utorak je ta aplikacija postala broj jedan u celom američkom App Storeu, ispred svih igara i svih drugih programa.

Razlog nema veze ni sa jednom novom funkcijom.

Američki predsednik je 27. avgusta potpisao naredbu kojom je državna služba za geografska imena trebalo da preimenuje jezero Ontario u „Jezero Amerika”. Google Maps je promenio ime. Apple Maps ga je promenio nekoliko dana kasnije. MapQuest je objavio na X-u da ga neće promeniti - i ostao je pri tome.

Ono što je usledilo vidi se u brojkama. Aplikacija je bila na 128. mestu 28. avgusta, na 92. sledećeg dana, na trećem mestu u ponedeljak, a u utorak na prvom. Od potpisivanja naredbe preuzeta je oko 632.000 puta u SAD prema analitičkoj firmi Sensor Tower, dok sama kompanija tvrdi da ukupno u SAD i Kanadi ima preko 1,5 milion instalacija. Više od polovine svih preuzimanja aplikacije u SAD ove godine - 56 odsto - palo je u tih šest dana.

Niko je nije preuzeo zbog boljih mapa. Preuzeli su je kao glasanje.

„Neverovatno je to što ljudi ne samo da instaliraju aplikaciju - dovoljno im je stalo da nam se obraćaju direktno, da traže funkcije i prijavljuju greške na mrežama i u recenzijama”, izjavio je Dag Berger, generalni menadžer MapQuesta. „Naš mali tim radi danonoćno da gradi stvari koje ljudi traže.”

Googleovo objašnjenje za preimenovanje bilo je tehničko: imena ažurira prema zvaničnim državnim izvorima, u ovom slučaju američkom registru geografskih imena. Apple se nije izjasnio, ali se verovatno vodi istim pravilom. Odgovor je besprekoran i baš zato ne ubeđuje nikoga - te dve firme svakog dana donose uređivačke odluke o tome šta ćete videti a šta nećete; tvrdnja da kod imena samo prenose jeste izbor, ne obaveza.

MapQuest sebi dozvoljava stav zato što nema mnogo šta da izgubi. Već drži Meksički zaliv pod starim imenom i pustio je alatku kojom korisnici mogu iz šale da preimenuju jezero Ontario u šta god žele. Kada si osmi u svojoj kategoriji, ništa ne rizikuješ neposlušnošću. Kada si Google, svaki spor sa vladom SAD ima cenu u nečem drugom.

Uostalom, ni MapQuest više nije nezavisna firma - vlasnik joj je reklamna kompanija System1, koja ju je otkupila od Verizona 2019, nakon što je Verizon kupio AOL 2015. Znači i ova priča o malom buntovniku ima korporativnog vlasnika u pozadini. Razlika je samo u tome koliko taj vlasnik ima da izgubi.

Najzanimljivije je ono što brojke pokazuju o korisnicima. Preko pola miliona ljudi je za šest dana promenilo navigaciju - alatku koja se koristi svakog dana i od koje se čovek teško odvikava - samo da bi iskazali stav. Da li će ostati tamo kada sadašnja priča izađe iz vesti sasvim je drugo pitanje; preuzimanje traje sekundu, navika se menja mesecima.