Skip to content

Putin obećao zapadne delove Ukrajine Poljskoj, Mađarskoj i Rumuniji: kada granice postanu privremene, niko nije bezbedan

1 min. čitanja
Podeli
Putin obećao zapadne delove Ukrajine Poljskoj, Mađarskoj i Rumuniji: kada granice postanu privremene, niko nije bezbedan

Vladimir Putin stao je pred publiku na Dan mornarice u Sankt Peterburgu i, umesto da govori o brodovima, otvorio je mapu. Zapadni delovi Ukrajine, poručio je, pre ili kasnije će joj biti oduzeti - i vratiće se tamo gde su istorijski pripadali: Poljskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Argument mu je poznat i ponavlja ga godinama: te teritorije je, kaže Putin, Staljin poklonio Ukrajini u okviru jedinstvene sovjetske države posle Drugog svetskog rata. Odatle sledi zaključak da poklon nije trajno vlasništvo. Rokove je ostavio širokim - moglo bi se desiti za nekoliko godina, moglo bi i za nekoliko decenija - ali sam ishod je predstavio kao istorijski neizbežan.

Ko povlači liniju i na osnovu čega

Ovo nije vojna pretnja Varšavi, Budimpešti ili Bukureštu. To je nešto drugačije i, gledano dugoročno, zabrinjavajuće: tvrdnja da su postojeće granice privremene zato što ih je neko iz prošlosti nacrtao pogrešno.

Taj princip nema gde da stane. Ako važi za zapadnu Ukrajinu zato što je Staljin potpisao, onda važi i za svaku drugu liniju na evropskoj karti povučenu posle 1945. A na Balkanu takvih linija ima napretek, i svaka od njih ima bar dvojicu koji smatraju da im je oduzeta.

Jugoslavija kao argument - ali čiji?

Najzanimljiviji deo govora jeste to što je Putin sam pomenuo Jugoslaviju. Upotrebio ju je kao dokaz zapadne odgovornosti - Zapad je, tvrdi on, raskomadao i tu državu, kao što sada radi isto sa Ukrajinom.

Tu se račun ne zatvara. Ako je raspad Jugoslavije bio nepravda, onda je pozivanje na istorijske granice iz vremena pre Staljina ista operacija sa drugim potpisom. Ne može komadanje da bude zločin kada ga rade drugi, a istorijska pravda kada ga sam najavljuješ.

Putin je optužio i NATO za proširenje uprkos, kako kaže, obećanjima datim Gorbačovu, a događaje u Kijevu iz 2014. nazvao je „krvavim i nezakonitim državnim udarom” koji je Zapad ignorisao. Zaključak mu je bio da je rat proistekao iz „apsolutno agresivnih aktivnosti” Zapada koje su jačale iz godine u godinu.

Zašto ovo treba da čita neko iz Skoplja

Zato što retorika o „istorijskim mestima” na koja se narodi i teritorije vraćaju nije ruski izum i ne ostaje u Rusiji. To je rečnik koji se na ovom poluostrvu razume bez prevoda, i koji je ovde uvek našao ko će ga posuditi.

Poljska, Mađarska i Rumunija zvanično nisu pokazale nikakvo interesovanje za poklon koji im nudi Moskva. I to je ključni detalj: ponuda nije upućena njima, nego svima koji slušaju. Mape su ponovo na stolu - a niko nije rekao gde je ivica stola.