Skip to content

Osam prelazaka granice za šest dana: Ko je bio Rus koji je ubio trojicu na strelištu u Crnoj Gori

1 min. čitanja
Podeli
Osam prelazaka granice za šest dana: Ko je bio Rus koji je ubio trojicu na strelištu u Crnoj Gori

Troje ljudi ubijeno je na strelištu u Danilovgradu, a čovek koji ih je ubio više nije živ da objasni zašto. Ostaje samo trag koji je ostavio za sobom - i taj trag je čudan čak i za nekoga ko godinama gleda hroniku sa Balkana.

Osumnjičeni je Mihail Nikolajevič Šabunin, ruski državljanin rođen u februaru 1996. godine u gradu Osa, kasnije preseljen u Perm. Ušao je u Crnu Goru autobusom iz Srbije preko graničnog prelaza Dobrakovo 7. jula 2026. godine. Ono što je usledilo je deo koji muči istražitelje: za samo šest dana, od 7. do 12. jula, prešao je državnu granicu osam puta, putujući autobusom do Bosne i Hercegovine i vraćajući se preko prelaza Sitnica, Šćepan Polje i Vraćenovići.

Osam prelazaka za šest dana nije turizam. To je ili logistika, ili testiranje nečega. Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost sada traže podatke od partnerskih službi u inostranstvu da bi utvrdili s kim je bio u kontaktu pre i tokom boravka.

Žrtve su Nemanja Kapor (20), Petar Globarević (24) i Momir Radonjić (67) - zaposleni na strelištu „Češka zbrojovka”. Ubijeni su u ponedeljak. Ubica je potom ukrao oružje i municiju i uzeo automobil jedne od žrtava.

Snimak koji je uznemirio istražitelje

Ceo zločin snimljen je sigurnosnim kamerama. Prema izvorima koji su pogledali snimak, Šabunin je pucao istovremeno iz dva pištolja, a njegovo kretanje i brzina reakcije ukazuju na znanje koje daleko prevazilazi iskustvo običnog posetioca strelišta. Deo crnogorskih medija preneo je da je reč o profesionalnom strelcu ili čoveku sa elitnom oružanom obukom.

Otuda i pravac istrage: da li je Šabunin prošao vojnu ili specijalizovanu obuku i da li je bio na bojnom polju u Ukrajini. Zvanične potvrde za to - nema. Ruski mediji do sada nisu objavili ništa o eventualnoj vojnoj službi.

Ono što se zna daleko je prozaičnije. Prema regionalnim medijima iz Perma, radio je kao prodavac u prodavnici sportske opreme, bavio se planinskim trčanjem, skijanjem i planinarenjem. Pravio je nameštaj od masivnog drveta po narudžbini. Prema zapisima ruske službe za izvršenje, imao je najmanje dva duga u Rusiji u ukupnom iznosu od oko 500.000 rubalja - približno 5.000 evra. Za standarde Perma, to nije sitnica. Prinudna naplata počela je krajem 2025. i početkom 2026. godine. Prema telegram-kanalu koji je prvi objavio podatke o njegovim kretanjima, u Rusiji je protiv njega pokrenut i krivični postupak za telesnu povredu, pa je pobegao naprečac - i preselio se na Balkan.

Balkan kao čekaonica

I tu priča prestaje da bude samo crnogorska. Čovek sa dugovima, krivičnim postupkom i sumnjivom obukom seli se na Balkan zato što je bio lak za ulazak. Nijedan sistem ga nije registrovao kao rizik - šef Uprave policije potvrdio je da Šabunin nije vođen kao bezbednosno interesantno lice, iako je na strelištu bio više puta ranije.

Dan pre zločina družio se sa nekoliko momaka na reci Zeti, ostavio im broj telefona i otišao sa crnim rancem. Posle zločina oni su ga prepoznali iz vesti o poteri i javili se policiji. Taksista koji ga je prevezao do Herceg Novog takođe je otišao u policiju - Šabunin mu je ostavio pasoš i telefon kao zalog, obećavajući da će platiti kasnije. Potera, u kojoj su učestvovale specijalne jedinice i helikopter crnogorske vojske, trajala je do 3:35 ujutru, kada je Šabunin izvršio samoubistvo u šumi iznad naselja Topla.

Dakle: nije ga uhvatio sistem. Uhvatili su ga momci sa reke i jedan taksista.

Vize dolaze - pošto se sve već dogodilo

Do sada su ruski državljani mogli da uđu u Crnu Goru bez vize do 30 dana, sa važećim pasošem i obavezom prijavljivanja u roku od 24 sata. Odlukom crnogorske vlade od 23. jula 2026. godine, usklađenom sa šengenskom i viznom politikom EU, od 1. novembra 2026 godine za svaki ulazak biće im potrebna viza. Izuzetak su samo oni sa važećom šengenskom, američkom ili britanskom vizom, ili dozvolom boravka u zemlji Šengena.

Odluka je doneta u julu - dakle pre zločina, i ne zbog njega. Ali datum primene je novembar, a Šabunin je ušao u julu. Koliko je ljudi sa sličnom biografijom iskoristilo tu istu rupu u međuvremenu? To je pitanje koje nijedna služba na Balkanu za sada ne postavlja naglas.