Skip to content

Trampov rejting pao na 33 odsto: i njegovi biraci vise ne veruju da ce rat sa Iranom brzo zavrsiti

1 min. čitanja
Podeli
Trampov rejting pao na 33 odsto: i njegovi biraci vise ne veruju da ce rat sa Iranom brzo zavrsiti

Trideset i tri odsto. Toliko Amerikanaca trenutno veruje svom predsedniku - najnizi rezultat koji je Donald Tramp dostigao otkako je prvi put usao u Belu kucu. Sezdeset i cetiri odsto kaze da ne odobrava ono sto radi. Pre samo nekoliko nedelja brojka je bila 35, sto znaci da pad nije star, nego svez i u toku.

Razlog nije skriven u nekoj apstraktnoj politickoj analizi. Rat sa Iranom, vodjen zajedno sa Izraelom, omeo je oko jedne petine svetske trgovine naftom. Ono sto sledi posle takve recenice svaki covek na Balkanu zna napamet: cena na pumpi raste, a racuni kod kuce ne cekaju diplomatiju.

Rat koji nece brzo zavrsiti - i to kazu obe strane

Najzanimljiviji deo ankete nije rejting, nego jedno pitanje na koje je Amerika odjednom odgovorila jednoglasno. Oko 80 odsto ispitanika smatra da ce americko mesanje u Iran „trajati dugo”. Medju demokratama to misljenje deli 87 odsto. Medju republikancima - 71 odsto. Samo 16 odsto veruje da ce se stvar zatvoriti za nekoliko nedelja.

Kad ti i sopstveni biraci kazu da ne vide izlaz, to vise nije stranacka podela. To je priznanje. Anketa je obuhvatila 1.166 odraslih Amerikanaca, sa marginom greske od tri procentna poena - dovoljno uskom da se rezultat ne moze otpisati kao statisticka slucajnost.

Iran je u medjuvremenu u velikoj meri blokirao pomorsku trgovinu kroz Ormuski moreuz. Direktne borbe su utihnule, pritisak na ekonomiju nije. Ovo je ona faza konflikta koja retko ulazi u naslove, a najduze traje - kad niko ne puca, a svi placaju.

Obecanja i racun

Tramp je dosao na vlast sa dva glavna obecanja: zaustavice inflaciju i nece uvuci Ameriku u duge ratove. Osamnaest meseci kasnije oba stoje otvorena na stolu pred biracima, a izbori za Kongres se priblizavaju. Republikanci u Predstavnickom domu citaju taj isti broj - 33 - i tacno znaju sta on za njih znaci u novembru.

Moze li gradjansko nezadovoljstvo zaista da promeni kurs jedne spoljne politike? Na Balkanu smo gledali vlade koje su prezivele i gore brojke, samo zato sto je opozicija bila slabija od njihovog rejtinga. Pitanje nije koliko je ljudi ljuto - pitanje je ko ima alternativu.