Skip to content

Vetar koji nas je pogodio imao je jačinu uragana: 130 na sat u Skoplju, a grad je pao pri prvom udaru

1 min. čitanja
Podeli
Vetar koji nas je pogodio imao je jačinu uragana: 130 na sat u Skoplju, a grad je pao pri prvom udaru

Nije bio „jak vetar". Državna uprava za hidrometeorološke poslove rekla je ono što je svako ko je juče gledao krovove kako lete već znao stomakom: vetar koji je pogodio Skoplje, Štip i Strumicu imao je jačinu uragana. Po definiciji same Uprave, to znači brzinu preko 118 kilometara na sat - pojavu koja se, kažu, „dešava veoma retko na ovoj teritoriji i izaziva teška razaranja i značajne štete u širem obimu".

Automatske stanice ne ostavljaju prostor za omalovažavanje. Najjači udar od 134 kilometra na sat zabeležen je u Štipu, a po 130 kilometara na sat u Skoplju i Novom Selu. To nije letnja bura - to je brojka koju obično čitamo u izveštajima s Kariba, ne iz Vardarske doline.

Razmera se meri u pozivima. Na liniju 112 stiglo je preko 9.000 poziva za pomoć za nekoliko sati. Samo u Skoplju, do deset uveče, evidentirano je 117 oštećenih vozila, 35 oštećenih krovova, 189 palih stabala, sedam pokvarenih semafora, deset požara i deset povređenih lica. Svaka od tih brojki je nečiji automobil, nečiji stan, nečije jutro koje počinje čišćenjem umesto kafom.

U bolnicama je račun povređenih nastavio da raste. U Klinici za hirurške bolesti „Sv. Naum Ohridski" za pregled se javilo 22 lica, a dvoje je zadržano na bolničkom lečenju. Jedan je operisan još tokom noći zbog slomljene ruke. Drugi je strani turista, povređen od palog drveta u predelu karlice - čovek koji je došao na odmor u Makedoniju, a odlazi s pričom o uraganu. Na Klinici za traumatologiju, prema ministru zdravlja, primljeno je 11 pacijenata, od kojih troje sa ozbiljnim prelomima.

Većina povreda je laka i tretirana ambulantno, i to je jedina dobra vest u celoj slici. Ali pitanje koje ostaje da visi nad razrušenim krovovima nije meteorološko. Ako Uprava kaže da se ovakvi vetrovi očekuju „veoma retko", zašto grad - drveće, semafori, stare konstrukcije - pada pri prvom takvom udaru? Retkost pojave nije izgovor za nespremnost infrastrukture. Sledeći put kad dune 130 na sat, da li ćemo opet brojati krovove, ili će neko konačno prebrojati šta nije održavano godinama?